Turizam je jedan od jačih potencijalnih aduta gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine. Klimatskih i prirodnih resursa ne manjka pa ni nezaposlenih koji bi egzistenciju mogli pronaći upravo u turističkom sektoru. Svjetska turistička organizacija predviđa im svijetlu budućnost, svrstava u najbrže rastuća svjetska turistička tržišta – do 2015. godine trebali bi biti na 3. mjestu po rastu broja dolazaka gostiju. No sadašnja situacija nije baš sjajna. Bez većih su investicija u turistički sektor, bez državne strategije i financijske kontrole iznajmljivača smještaja, uz dodatan balast – komplicirani državni ustroj koji guši i turizam. U Federaciji BiH polako se grade novi temelji za turizam, a ponudu su nedavno predstavili i na najjačem i najvećem svjetskom turističkom sajmu, ITB u Berlinu, gdje smo razgovarali s Enesom Arifhodžićem, direktorom glavnog ureda Turističke zajednice Federacije BiH. “Vjerujemo da će ova vlada ozbiljnije shvatiti turizam, donijeti mjere koje nas vode u EU, te izmjene i dopune Ustava. Analogno s tim pomacima, bit će bolje i turizmu. BiH bi mogla biti turistički aktivna kroz čitavu godinu jer imamo potencijale za sve vrste turizma: zimski, ljetni, avanturistički, lječilišni, vjerski, kulturni… Gospodarska je to grana na koju BiH mora ozbiljno računati i dati mu važnost koja mu pripada. Uz prirodne potencijale, imamo i tradiciju prekinutu ratom. Polako sve to oživljava, no država bi morala odraditi najveći dio posla. Prije svega izjasniti se što uopće želi od turizma i definirati strategiju. Ako želi da turizam bude jedna od strateških gospodarskih grana, neophodne su mjere ekonomske politike, a prije svega zakonski okvir koji će regulirati turističku djelatnost.

Potom omogućiti kvalitetan sustav kreditiranja, stimuliranja posrednika u turizmu, subjekata koji se bave turizmom…“, ističe Arifhodžić i dodaje kako je postojeći državni ustroj i Daytonski sporazum kao Ustav, limitirajući faktor kohezije turizma na razini čitave države. Upozorava da bez jedinstvenih kriterija kategorizacije hotela, poslovanja turističkih subjekata, turističke politike, prijave i odjave gostiju, turističkih vodiča i drugog nema ekspanzije turizma. TZ Federacije zato predlaže harmonizaciju propisa i zajedničko prihvaćanje europskih standarda. Veli kako u turističkom sektoru ne mogu praviti ništa radikalno, već tek pratiti političku situaciju. Jedna od boljki bosanskog turizma nezavršena je privatizacija koja koči investicije, a tako i kvalitetnu ponudu. Godišnji prosjek rasta turizma u BiH je desetak posto, govori se o milijardi dolara turističkih prihoda, no statistike nisu stvarni pokazatelj. Adrifhodžić podsjeća kako u Federaciji BiH manjka financijske discipline pružatelja usluga smještaja pa i statistike o više od milijun evidentiranih noćenja i više od 600.000 dolazaka (u kojima prevladavaju inozemni turisti) treba uzeti s velikom rezervom. Najveće turističke pluseve, kaže, imaju Sarajevo, Mostar, Međugorje, Neum, Kupres, a sve popularniji je i rafting na Uni i Neretvi. Najbrojniji turisti dolaze im s prostora bivše Jugoslavije i mahom je riječ o tranzitnim turistima čiji prosjek boravka nije ni tri dana. Među najbrojnijim stranim gostima su i Mađari, Česi, Poljaci, Slovaci, službenici međunarodnih organizacija… ”Nedostaje jaka promidžba, malen je broj receptivnih agencija, izvozne premije, dugoročni krediti s malom kamatom u turizmu”, nabraja Arifhodžić i dodaje kako je turizam BiH komplementaran hrvatskom.

Igman i Bjelašnica uskoro top skijalištađ

Jedan od većih turističkih projekata u BiH biti će realiziran na Igmanu i Bjelašnici. Ideja je, kaže Arifhodžić, da postanu među vodećim zismkim centrima u Europi, s 5.000 novih ležajeva. Francuska konzultanstska kuća izrađuje biznis plan koji bi trebao biti gotov kroz mjesec dana, a potom slijede daljnje akcije. Izrada studije koštala je milijun konvertibilnih maraka.