Klimatske promjene znatno su povećale rizik od stradanja usjeva na američkim poljima i uništavanja izvora, a zbog njih se može očekivati i navala agresivnih insekata i drugih životinjskih vrsta. To stoji u novom izvještaju o stanju klime u svijetu.

Ti i drugi problemi koji će imati golem utjecaj na američko stočarstvo i ratarstvo potrajat će sljedećih 25 godina, stoji u analizi koju je sastavilo 38 znanstvenika i koja je namijenjena i poljodjelcima i političarima. “Ono što doista otvara oči jest razmjer posljedica koje se upravo događaju”, rekao je Tony Janetos, autor studije i direktor “Udruženog globalnog instituta za istraživanje promjena” sa Sveučilišta Maryland. Znanstvenici nisu provodili novo istraživanje nego su analizirali više od 1000 publikacija i izveli dosad najopsežnije zaključke. Njihov rad dio je federalnog istraživanja o globalnom zatopljavanju koje financijski podupire 13 agencija, a vodi ministarstvo poljoprivrede. “Nakon samo jednog pogleda na činjenice i posljedice, situacija izgleda zastrašujuće”, kaže Peter Backlund, direktor istraživanja u Nacionalnom centru za atmosferska istraživanja. Šume na zapadu i jugoistoku SAD-a iscrpljene su sušama i lak su plijen za insekte “ubojice drveća”. Snijeg na zapadnim planinama topi se prije nego što je uobičajeno, a to stvara probleme s planiranjem sustava navodnjavanja u državama na zapadu SAD-a. Na jugoistoku sustavi navodnjavanja nisu uobičajena pojava jer su kiše padale često i u predvidljivim razdobljima, no sadašnja promjena klimatskih uvjeta ubija regiju sušom. Veze između klimatskih promjena i života na zemlji ponekad su iznenađujuće. Tako, primjerice, sve veća razina ugljičnog dioksida mijenja metabolizam trave i ostalog bilja, a to pak smanjuje količinu proteina koju jede stoka. “Sve toplije i suše vrijeme mijenja okoliš dosad suhih, ponegdje i pustinjskih područja u Nevadi, Utahu i istočnom dijelu države Washington”, rekao je Steve Archer sa Sveučilišta Arizona. Biljke i životinje već žive u ekstremnim uvjetima i trpe napade šumskih požara i agresivnih stranih vrsta.

Znanstvenici upozoravaju da duža sezona sijanja i žetve, prouzročena višim temperaturama, ne znači nužno i bolje urode jer biljke prate svoj interni biološki sat. Osima proučavanja golemog broja dosad napravljenih studija, nova analiza odlikuje se i predviđanjima za kraće razdoblje. Dok su do sada znanstvenici uglavnom predviđali što će se dogoditi u sljedećih 100 godina, sada je težište stavljeno na sljedećih 25 godina. I baš to najviše tjera strah u kosti. “Ponekad se predviđanja bave toliko dalekom budućnošću da ljudi ne mogu shvatiti ozbiljnost problema. Međutim, ova kratkoročna predviđanja tjeraju strah u kosti jer se lako vidi da se posljedice klimatskih promjena neće dogoditi – one su se već dogodile”, objašnjava Jerry Hatfield iz nacionalnog laboratorija za proučavanje tla. Sumorni znanstveni izvještaj ne nudi rješenja. Hatfield kaže da on može poslužiti poljodjelcima pri odluci što i koliko da zasiju, a pokazuje im i čemu se (ne)mogu nadati. A izvještaj će možda potaknuti i političare da se prihvate problema i uvide da nije riječ o nedefiniranoj budućnosti, već o stvarnim problemima stvarnih ljudi.