Harvard University je najstarije, najbogatije i uz Princeton najpoznatije američko sveučilište. Lanjskim povećanjem vrijednosti zaklade na 34,9 milijardi dolara Harvard je dodatno povećao vodstvo pred konkurencijom prije svega zahvaljujući ulaganjima u rastuća tržišta, nekretnine i private equity fondove. Harvard interno upravlja većim dijelom svoje zaklade kroz Harvard Management Company (HMC) koja je tijekom prošle fiskalne godine (do 30. lipnja) vrijednost povećala 23 posto nakon što je 2005. njena vrijednost bila 25,9 milijardi dolara. U ulaganju većeg dijela sredstava iz zaklade također se oslanja na vanjske suradnike, uključujući bivše studente koji su osnovali vlastite hedge fondove. Zaklada sadržava oko 11.000 pojedinačnih investicijskih fondova, od kojih velik broj ima ograničenu primjenu na specifična područja poput primjerice znanstvenih istraživanja ili formiranja profesorskih pozicija. Harvard se uvelike oslanja na svoju zakladu u pokrivanju godišnjih troškova. U sveučilišne programe ulaže pet posto njezinih sredstava godišnje. Vrijednost Harvardove zaklade daleko je veća od drugih američkih sveučilišta. Yale je tako lanjsku godinu završio s 18 milijardi dolara, a potom slijede Stanford, University of Texas i Princeton koji su “teški” oko 10 milijardi dolara. Prošle godine Harvard je financirao gotovo trećinu vlastitog operativnog proračuna zahvaljujući 1,1 milijardu dolara vrijednoj distribuciji od zaklade. Iz tih fondova koji se prikupljaju od donatora za posebe svrhe, financiraju se razni projekti poput studentske financijske pomoći, plaće fakultetskom osoblja te održavanje sveučilišne knjižnice, učionica i studentskih domova. Harvard je zadržao tradiciju primanja studenata kroz vrednovanje školskog i drugih uspjeha a ne po financijskim mogućnostima zahvaljujući stipendijama, studenskim kreditima i semestarskim poslovima. Paket financijske pomoći, kako je objavljeno na internetskoj stranici sveučilišta, pokriva sto posto troškova školovanja ovisno o stupnju potrebe. Osnovan davne 1636. u Cambridgeu, u američkom Massachussetsu, Harvard je ime dobio po svom prvom donatoru Johnu Harvardu koji je svoju knjižnicu i polovicu nekretnina ostavio novoj instituciji. Prvi Harvardov fond školarina stvoren je još davne 1643., a osim iz SAD-a obrazovanje na Harvardu obrazovanje stječu studenti iz više od 100 zemalja svijeta, bilo da je riječ o polaznicima bez akademskog stupnja, diplomiranim studentima, postiplomcima ili polaznicima ljetne škole.

Sukladno tome, struktura polaznika varira od predtinejdžera čak do osamdesetogodišnjaka. Mary Fasano je tako u dobi od 89 godina postala najstarija diplomirana studentica na Harvardu. Akademsko znanje u harvardskim studentskim klupama steklo je sedam predsjednika SAD-a John Adams, John Quincy Adams, Theodore i Franklin Delano Roosevelt, Rutherford B. Hayes, John Fitzgerald Kennedy i George W. Bush, te čak 40 laurata Nobelove nagrade. Za mandata bivšeg predsjednika te nekadašnjeg američkog ministra financija Lawrencea H. Summersa, Harvard je započeo s praksom novog programa financijske pomoći plaćanja pune školarine studentima čije obitelji zarađuju manje od 60.0000 dolara godišnje. Kao djelomičan rezultat toga programa, iznos školarina i nagrada za studente gotovo su udvostručene u šestogodišnjem razdoblju od 2001. do 2007. (sa 156 na 302 milijuna dolara). Dvije trećina studenata na Harvard dolazi iz javnih škola, te isto toliko njih prima neki oblik financijske pomoći. Tijekom akademske godine 1999.-2000. polaznici Harvarda bez akademskog stupnja primili su 59 milijuna dolara stipendije. Ukupni prosječni paket financijske pomoći koji podrazumijeva subvencije, kredite i semestarske poslove premašuje 22.900 dolara. Realno gledajući, svi studenti s Harvarda primaju financijsku pomoć jer realni trošak obrazovanja premašuje troškove školarine za 10.000 dolara po studentu. Potpora je moguća kroz darove i fondove zaklade.Otprilike 70 posto studenata dodiplomskog studija na Harvardu prima neki oblik financijske pomoći čija je ukupna vrijednost veća od 81 milijuna dolara. Pritom oko 48 posto Harvardovih studenata dodiplomskog studija prima subvencije za školarinu u vrijednosti oko 18.700 dolara.