Hrvatska sigurno nema standard kao neke od najbogatijih država u Europskoj uniji, ali bi, kako sada stvari stoje, barem po jednom gospodarskom pokazatelju mogla biti na europskom vrhu. Ostvare li se najave ministra financija Slavka Linića, koji neuspješno dovodi u red državne financije, Hrvatska bi, naime, mogla imati najveći europski PDV.

Zasad, samo četiri države EU imaju stopu PDV-a od 25 posto. Pored Hrvatske tu stopu još imaju Danska, Mađarska i Švedska. Treba li posebno istaknuti da je Švedska među deset najbogatijih država Europe čiji BDP po glavi stanovnika iznosi 41.700 dolara, dok je danski BDP 38.300 dolara, a mađarski 22.000? A hrvatski?

Naš je BDP, moglo bi se zaključiti, toliko visoki da stvarno zaslužuje temeljni porez od 25 posto jer je Hrvatska očito jedna od najbogatijih država Europe čiji su građani svi od reda zaposleni i s visokim primanjima.

Na žalost, hrvatski BDP po glavi stanovnika nije ni polovica švedskog (43 posto) ni danskog (47 posto), a tek je četiri petine mađarskog (82 posto). Dakle, riječ je o 18.100 dolara. Toliko je zapravo Hrvatska bogata zemlja. Od ukupno 44 države u Europi (i u okruženju), od kojih je na prvome mjestu Lihtenštajn s BDP-om per capita od nevjerojatnih 89.400 dolara, dok je na posljednjem Moldavija s 3500 dolara, Hrvatska se nalazi na 32 mjestu najbogatijih. Ili je možda bolje reći da se nalazi na 13 mjestu najsiromašnijih.

Punjenje proračuna

Ako je već tako, kako to da hrvatski ministar financija može razmišljati od povećanju PDV-a? Pogotovo u krizi u kojoj se trenutno nalazimo? Zar je slabo punjenje proračuna razlog povećanju osnovnog poreza kojim će se i mali dijelovi gospodarstva koji su preživjeli krizu potpuno urušiti te na kraju neće biti nikoga uplaćivati 25 posto svoga prihoda?

Gotovo nevjerojatno zvuči takva najava, kao da smo stvarno toliko bogati da ništa neće značiti ako nam svima poreze podignu na primjerice 26 ili 27, a možda i 30 posto. Za neke sigurno takva namjera zvuči kao da ministar financija ne zna raditi svoj posao.

Jer ako se država nalazi u krizi, kao što se Hrvatska nalazi već godinama, zar nije ključno maksimalno smanjiti porezno opterećenje, održati obrtaj kapitala, omogućiti ulaganja domaćih i stranih kompanija kako bi se barem održao ili možda i povećao broj radnih mjesta? Naime, stopa nezaposlenosti u Švedskoj iznosi osam posto, u Danskoj šest posto, a u Mađarskoj, koja je posljednjih godina u velikim problemima, a premijer Viktor Orban zbog radikalnih mjera dobiva packe iz Bruxellesa – 10,9 posto.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosi 19,1 posto. Gledajući najbogatije države Europe, izvan Europske unije, vidi se da Norveška također ima PDV od 25 posto. No, Norveška ima naftu i četvrta je najbogatija država Europe.

Izostanak rasta

A Linić svoje moguće poteze objašnjava izostankom gospodarskog rasta te kaže da bi godišnji rast od tri posto riješio probleme s proračunskim manjkom.

To je isto kao da poljoprivrednik za višetjedne suše kaže da bi kiša riješila njegove probleme. Taj farmer može samo gledati u nebo i indijanskim plesom dozivati kišu – ili može uložiti novac u navodnjavanje i jedini imati prinos.

Gospodarski rast neće se postići PDV-om od 25 posto ili stopom koja je viša od toga. Niti će se dogoditi dok poduzetnici plaćaju 300-tinjak parafiskalnih nameta, poreza i naknada. Rast se neće dogoditi niti ako investitori, bilo domaći ili strani, moraju čekati mjesecima, pa i godinama (Ikea je najbolji primjer) da ostvare svoje namjere u Hrvatskoj.

Gospodarski rast dogodit će se samo kada Vlada, prije svega ministri gospodarstva i financija napokon shvate kako gospodarstvo jedne suvremene države mora izgledati. Ako ne znaju, bilo bi dobro da prihvate savjet Josepha Quinlana, glavnog direktora i stratega U.S. Trusta, Bank of America Private Wealth Managementa. Otputujte u Irsku i preuzmite njihovu strategiju.