Zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg odmora. Portal MojPosao istražio je na više od 300 ispitanika zadovoljstvo duljinom godišnjeg odmora, navike odlaska na odmor, ali i razloge zbog kojih se godišnji ne koristi u cijelosti.

U prosjeku imamo 23,7 dana godišnjeg

Sudionici istraživanja imaju u prosjeku 23,7 dana godišnjeg odmora, što je 1,3 dan manje u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Najveći broj dana godišnjeg odmora na raspolaganju imaju ispitanici s visokom stručnom spremom – 24,3 radna dana. S obzirom na prebivalište, najviše dana godišnjeg odmora imaju stanovnici sjeverne Hrvatske (24,4) te Istre i Kvarnera (24,4), dok najmanje imaju ispitanici iz središnje Hrvatske – 21,8 dana.

S obzirom na vlasništvo tvrtke, zaposleni u državnim tvrtkama i sudstvu imaju pravo na najdulji godišnji odmor te tako u prosjeku imaju 28,6 dana godišnjeg odmora. Slijede zaposleni u zdravstvenoj zašiti i skrbi s 27,3 dana godišnjeg odmora te područje znanosti, obrazovanja i odgoja s 25,1 danom. Kao i prošle godine, najmanje dana godišnjeg odmora imaju turistički djelatnici (22).

Polovica ispitanika (51%) nije zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, odnosno priželjkuju ih još, riječ je o ispitanicima koji u prosjeku imaju 21,5 dan. Svega 2% smatra da su im godišnji predugi jer smanjuju produktivnost, a 47% smatra da su im dani na raspolaganju dovoljni za kvalitetan odmor. Najmanje su zadovoljni ispitanici s primanjima ispod 4.000 kuna, njih 64% željelo bi imati više dana godišnjeg odmora. Ovisno o mjestu prebivališta, stanovnici središnje Hrvatske voljeli bi imati duži odmor (67%).

Godišnji odmor: u više navrata, obavezno javljanje na pozive i često razmišljanje o poslu

Najviše ispitanika (80%) godišnji odmor planira koristiti u ljetnim mjesecima, dok će ga petina (20%) koristiti i zimi. ‘Bablje ljeto’ bira 19% ispitanika, a svega 4% zaposlenih neće koristiti godišnji ove godine. Dobivanje godišnjeg odmora u željeno vrijeme ponekad može biti problem. Većina ispitanika (57%) ima poteškoća s dobivanjem godišnjeg, a petina (19%) neće ga moći iskoristiti u potpunosti. Zanimljiv je podatak da više žena (69%) nego muškaraca (58%) uspije iskoristiti svoj godišnji u cijelosti.

Godišnji se ne koristi u potpunosti prvenstveno zbog previše posla (63%) i pritiska nadređenih (59%), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena (18%), straha od otkaza (15%) ili straha od gomilanja zaostatka (5%). Odlazak na godišnji za neke ispitanike ne znači i potpuno opuštanje. Samo manji broj ispitanika (19%) zaboravit će na plaži na svoj posao. Trećina ispitanika (30%) često razmišlja o poslu, dok polovica ispitanika (50%) o poslu razmišlja povremeno.

Za vrijeme godišnjeg odmora, više od polovice ispitanika (55%) ima određene strahove koji se tiču posla. Najviše njih (25%) brine jesu li izvršili sve radne zadatke, dok ih se 21% brine radi li njihova zamjena sve kako treba. Na svom godišnjem bezbrižno uživa 45% ispitanika.

Većini zaposlenih kriza nije promijenila planove za odmor

Povratak na posao nakon ‘dugog toplog ljeta’ za većinu ispitanika ne predstavlja problem. Najviše ispitanika (39%) odmah se uhoda u posao, dok ih se 24% uhoda nakon nekoliko sati ili jednog dana. Više od dva dana za povratak u rutinu treba 7% ispitanika. Regres za godišnji odmor ove godine je dobilo svega četvrtina zaposlenih (25%). Prosječni iznos regresa koji su ispitanici dobili iznosi 2,459 kuna.

Regres se češće isplaćuje u velikim tvrtkama ili institucijama – čak 40% ispitanika zaposlenih u takvim tvrtkama dobilo je regres za razliku od samo 10% ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama. Ovisno o djelatnosti, 60% ispitanika zaposleno u državnoj upravi je dobilo regres. Slijede zaposleni u farmaciji (50%) i u financijama (50%). Zaposleni u građevini (7%) te u turizmu i ugostiteljstvu (10%) dobili su regres u najmanjem broju.

Gospodarska kriza ipak neće utjecati na korištenje godišnjeg odmora. Većina ispitanika (68%) navodi da neće mijenjati svoje planove zbog recesije, dok je prošle godine isto izjavilo 59% ispitanika. Od ispitanika na koje je utjecala kriza, najviše ih navodi (45%) da će potrošiti manje novaca nego što su planirali. Korištenje godišnjeg, ali bez putovanja odabrat će 33% ispitanika, a 12% ispitanika bit će na odmoru kraće nego što su planirali.

(pd)