Protekli tjedan na domaćem tržištu novca prevladavala je potražnja za kunskim kratkoročnim pozajmicama koja je znatno prevladavala ponudu. Ipak s povratom kunskih sredstava u sustav, ali što je još važnije, i s daljnjom boljom preraspodjelom sredstva na tržišne sudionike kamatne stope imale su laganu tendenciju opadanja, piše u analizi objavljenoj u današnjem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

RBA Dnevne financijske vijesti

Prekonoćna kamatna stopa u drugom dijelu tjedna stabilizirala se na oko 2,5 posto. Očekivano Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, ali s ovotjednim dospijećem od 1,16 mlrd kuna i 46,5 mil eura ista je najavljena u iznosu od 700 mil kuna i 70 mil eura, stoji u analizi. Stoga bi se dio likvidnosti po dospijeću kratkoročnih vrijednosnica središnje države trebao vratiti u sustav utječući i na daljnji pad kamatnih stopa na tržištu novca. Ipak, prema očekivanjima RBA analitičara, zahtijevani prinos na novoizdane trezorske zapise po svim dospijećima mogli bi porasti, dijelom zbog nižeg interesa u usporedbi s razdobljem prije izdanja srpanjske državne obveznice, a dijelom zbog usklađivanja s međubankovnim kunskim kamatnim stopama.

Posljedično analitičari očekuju i rast tečaja EUR/HRK u drugoj polovici ovog tjedna na razine oko 7,50 kuna za euro. Naime, prošlotjedni raspon trgovanja od 7,47 do 7,50 kuna za euro uvelike je bio određen kretanjima na tržištu novca odnosno relativno skupim kunskim novčanim sredstvima što je sprječavalo slabljenje kune u odnosu na euro. Naime, na deviznom tržištu polako se osjeća slabiji priljev deviza od turizma, korporativna potražnja za eurima ali i pozicioniranje investitora uslijed očekivanja sezonskog slabljenja domaće valute, pojašnjavaju analitičari. Stoga bi s nastavkom pada kamatnih stopa na tržištu novca tečaj EUR/HRK trebao imati tendenciju rasta, dodaju.

Sezonsko slabljenje kune prema kraju godine odnosno jačina deprecijacijskih pritisaka na kunu svakako će biti određene priljevom inozemnog kapitala (eura) na domaće tržište prije svega u javni sektor budući da privatne investicije zasigurno ne treba očekivati u ovoj godini, a i proces razduživanja prema inozemstvu se nastavlja pa se na tržištu zadržava postojana potražnja za devizama osobito od strane korporativnog sektora, zaključuje se u analizi.

(pd)