Sredinom studenoga u Europi se obilježava Dan jednakih plaća, kojim se simbolički upozorava na razliku u primanjima žena i muškaraca. Prema toj usporedbi, zaposlene žene u EU od tog dana do kraja godine rade besplatno, oko 45 dana, jer su otprilike 15 posto lošije plaćene.

Jedan od načina da se taj jaz smanji nova su europska pravila o transparentnosti plaća, koja bi trebala omogućiti da se neopravdane razlike lakše otkriju i uklone. Ministarstvo rada pokrenulo je u ponedjeljak jednomjesečno savjetovanje o izmjenama Zakona o radu kojima se nova pravila o transparentnosti plaća prenose u hrvatsko zakonodavstvo.

Riječ je o jednoj od važnijih reformi radnog zakonodavstva posljednjih desetljeća: radnici će, među ostalim, imati pravo doznati kako se njihova plaća kreće u odnosu na primanja kolega koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

Izvještavanje o plaćama

U tu se svrhu uvodi obveza izvještavanja o plaćama, i to za poduzeća sa 100 i više zaposlenih. Prvi izvještaji u Hrvatskoj morat će se dostaviti do 7. lipnja 2028. iako je direktiva predvidjela godinu dana raniji rok za prvo izvještavanje. Hrvatska kasni s prenošenjem odredbi direktive u domaće zakonodavstvo, kao i većina drugih članica EU, zbog čega se pomiču i rokovi za postupanje.

Poduzeća s 250 i više zaposlenih izvještaje će morati podnositi svake godine, no hrvatska će poduzeća dobiti dodatno vrijeme da se pripreme za tu obavezu. Tvrtke sa 150 do 249 zaposlenih prvi će izvještaj također morati predati do 7. lipnja 2028., no nakon toga izvještavat će svake treće godine. Za poduzeća sa 100 do 149 zaposlenih prvi je rok za izvještaj 7. lipnja 2031. godine, pa će tvrtke te veličine imati najviše vremena za pripremu i prilagodbu novim pravilima.

Ministarstvo rada planira izmjene Zakona o radu uputiti u saborsku proceduru tijekom veljače kako bi zakon stupio na snagu u ožujku iduće godine. Prijedlog koji je trenutačno u javnom savjetovanju uvodi prijelazne rokove znatno blaže za poslodavce od onih predviđenih u ranijim radnim verzijama zakona. Tvrtke dobivaju četiri mjeseca za usklađivanje pravilnika, pet mjeseci za ponudu izmijenjenih ugovora o radu te šest mjeseci za donošenje provedbenih pravilnika.

Novost je da Hrvatska osniva Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP), koji će prikupljati i obrađivati podatke o plaćama koje mu dostavljaju poslodavci te omogućiti izvještavanje o njima.

Novi informacijski sustav vodit će Fina, koja ga treba uspostaviti do kraja 2027. godine. Osnivanje NSTP-a stajalo bi oko 750 tisuća eura, a njegovo godišnje održavanje oko 150 tisuća eura. U Hrvatskoj bi moglo biti oko 2400 tvrtki i poslodavaca sa 100 i više zaposlenih, no točan broj obveznika se ne spominje.

Dugoročni troškovi

Cijena automobila samo je početak: Što sve treba uzeti u obzir prije kupnje?

energetsko planiranje

Dulja sezona donosi veće račune: kako hoteli mogu bolje upravljati energijom?

Poslodavci u javnom sektoru koji podatke o plaćama unose u Centralizirani obračun plaća (COP) bit će izuzeti od obveze zasebnog slanja istih podataka putem NSTP-a.

Odgovor u 60 dana

Većina zaposlenih ipak radi u malim i srednjim poduzećima s manje od 100 zaposlenih, koja su izuzeta od obveze dostavljanja izvještaja o plaćama, ali ih mogu podnositi dobrovoljno. Ipak, pravila o transparentnosti plaća odnose se i na njih: svako poduzeće morat će odgovoriti na zahtjev radnika za informacijom o njegovoj plaći u usporedbi s primanjima drugih radnika na usporedivim radnim mjestima. Odgovor će radniku morati dostaviti u roku od 60 dana.

Velika je novost i to što se neće uspoređivati samo prosječne neto plaće nego i dodaci, bonusi i ostale isplate. Vrijednost rada procjenjivat će se prema kriterijima kao što su vještine, napor, odgovornost i uvjeti rada. Neće se uspoređivati samo plaće, primjerice, skladištara u različitim pogonima ili tajnica, nego i plaće radnika na svim radnim mjestima koja uključuju poslove jednake vrijednos