Još su samo dva tjedna ostala do početka primjene novog Zakona o potrošačkim kreditima, koji 20. studenoga 2026. donosi niz važnih promjena za građane koji podižu kredite, koriste bankovni minus ili otplaćuju postojeće dugove. Nova pravila trebala bi osigurati veću zaštitu potrošača, jasnije informacije o troškovima zaduživanja i dodatna prava u odnosima s bankama i drugim vjerovnicima.

Zakon prvi put objedinjuje dosadašnje propise o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju. Njime se uređuju i kreditni proizvodi koji dosad nisu bili obuhvaćeni svim pravilima, a uvode se strože obveze pri oglašavanju, procjeni kreditne sposobnosti i postupanju prema građanima koji imaju poteškoća s otplatom.

Među najvažnijim promjenama su zabrana povećanja bankovnog minusa bez pristanka korisnika, nova ograničenja naknada, veća prava pri prijevremenoj otplati te besplatno savjetovanje o dugu.

Većina novih pravila primjenjivat će se na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga, dok za postojeće ugovore vrijede posebne iznimke i prijelazne odredbe. Pojedine promjene počet će se primjenjivati tek tijekom 2027. i 2028. godine.

Što se mijenja?

1. Banka vam više ne može samovoljno povećati minus

Jedna od važnijih promjena odnosi se na dopuštena i prešutna prekoračenja po tekućim računima.

Banke i drugi vjerovnici više neće smjeti jednostrano odobriti novo ili povećati postojeće dopušteno prekoračenje, kao ni uvesti ili povećati prešutno prihvaćeno prekoračenje. Isto ograničenje vrijedi za povećanje raspoloživog iznosa kredita po platnoj kartici.

Za takve promjene bit će potreban pristanak potrošača. Drugim riječima, banka neće moći sama odlučiti da korisniku poveća raspoloživi minus ili kreditni limit.

2. Beskamatni i kratkoročni krediti ulaze u zakonski okvir

Novi zakon proširuje zaštitu potrošača na kreditne proizvode koji dosad nisu bili obuhvaćeni svim pravilima.

To uključuje beskamatne kredite bez dodatnih naknada, određene kratkoročne kredite koji se otplaćuju u roku od tri mjeseca uz naknadu do 3,98 eura te pojedine oblike prekoračenja.

Ukida se i dosadašnja gornja granica od 132.722,81 eura za primjenu propisa. Tako se zaštita više neće isključivati samo zato što iznos kredita premašuje taj prag.

Za kredite manje od 200 eura, beskamatne kredite i određene kratkoročne kredite predviđena su pojednostavljena pravila informiranja i oglašavanja.

Važno je naglasiti da kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica ne nestaje niti se automatski mijenja 20. studenoga. Za određene ugovore povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate primjena novih odredbi odgođena je do 1. siječnja 2028. godine.

3. U oglasima za kredite obvezno upozorenje

Oglasi za kredite morat će sadržavati jasno i istaknuto upozorenje:

„Oprez! Zaduživanje nije besplatno.”

Ako se u oglasu spominje kamatna stopa ili bilo koji brojčani podatak o trošku kredita, vjerovnik će morati prikazati i propisane standardne informacije.

Među njima su efektivna kamatna stopa (EKS), ukupni iznos kredita i ukupan iznos koji će potrošač morati vratiti.

Cilj je omogućiti građanima da lakše uspoređuju ponude i razumiju stvarnu cijenu zaduživanja, a ne samo iznos mjesečne rate.

4. Zabranjuju se zavaravajuće poruke u oglašavanju

Banke i kreditni posrednici više neće smjeti oglašavati kredite porukama koje stvaraju pogrešan dojam o učincima zaduživanja.

Neće smjeti sugerirati da kredit sam po sebi poboljšava financijsku situaciju, povećava životni standard ili predstavlja zamjenu za štednju.

Zabranjene su i poruke prema kojima postojeći neotplaćeni kredit nema ili ima zanemariv utjecaj na mogućnost novog zaduživanja.

Jednako tako, odgoda plaćanja dulja od tri mjeseca neće se smjeti isticati kao razlog za uzimanje kredita.

5. Kraj unaprijed označenim kućicama i nezatraženim kreditima

Kredit se neće smjeti odobriti bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača.

To znači da banka ili drugi vjerovnik neće moći smatrati da je građanin pristao na kredit samo zato što nije uklonio unaprijed označenu kućicu u internetskom obrascu.

Isto vrijedi za dodatne usluge povezane s kreditom.

Pristanak mora biti dobrovoljan, jasan, konkretan i nedvosmislen. Potrošač mora znati na što pristaje i sam potvrditi svoju odluku.

6. Stroža procjena kreditne sposobnosti

Prije odobravanja kredita vjerovnici će morati provesti detaljniju procjenu mogućnosti njegove otplate.

Pri tome će se uzimati u obzir relevantni i točni podaci o prihodima, rashodima te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača.

Procjena se neće smjeti temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti. Zabranjena je uporaba posebnih kategorija osobnih podataka, poput podataka o zdravlju, a društvene mreže neće se smjeti koristiti kao vanjski izvor za procjenu kreditne sposobnosti.

Kredit će se moći odobriti samo ako procjena pokaže da je vjerojatno da će ga korisnik moći uredno otplaćivati.

7. Umjetna inteligencija ne odlučuje sama

Ako banka ili drugi vjerovnik pri procjeni kreditne sposobnosti koristi automatiziranu obradu osobnih podataka, potrošač o tome mora biti obaviješten.

Građani će imati pravo zatražiti ljudsku procjenu, dobiti razumljivo objašnjenje automatizirane obrade te iznijeti svoje stajalište.

Moći će zatražiti i preispitivanje procjene kreditne sposobnosti te odluke o odobravanju kredita.

Time se nastoji spriječiti da automatizirani sustavi odlučuju o važnim financijskim pitanjima bez odgovarajućeg ljudskog nadzora.

8. Uvodi se pravo na zaborav za bivše onkološke bolesnike

Važna promjena odnosi se na osobe koje su preboljele zloćudnu bolest.

Pri ugovaranju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom osiguravatelji neće smjeti koristiti podatke o dijagnozama onkoloških bolesti nakon što protekne deset godina od završetka liječenja.

Takvo pravo trebalo bi poboljšati položaj osoba koje su se liječile od raka i koje su se zbog ranije dijagnoze mogle suočavati s nepovoljnijim uvjetima osiguranja povezanog s kreditom.

9. Građani će moći slobodnije birati osiguravatelja

Novi zakon ograničava praksu vezanja kredita uz dodatne proizvode i usluge.

Banka će i dalje moći zahtijevati odgovarajuću policu osiguranja kada je ona opravdana i razmjerna kreditnom riziku.

Međutim, ako potrošač pronađe policu drugog osiguravatelja koja pruža istovjetnu razinu zaštite, vjerovnik će je morati prihvatiti.

Zbog izbora drugog osiguravatelja neće smjeti mijenjati ponuđene uvjete kredita.

Građanima će se prije sklapanja police morati omogućiti najmanje tri dana za usporedbu ponuda, osim ako sami izričito zatraže ranije sklapanje.

10. Banka vas ne može prisiliti da prebacite plaću

Zabrana vezanja znači da odobravanje kredita u pravilu neće smjeti biti uvjetovano uzimanjem dodatnog bankarskog proizvoda koji nije nužan za kredit.

Primjerice, banka neće smjeti zahtijevati prebacivanje primanja ili otvaranje dodatnog računa samo kako bi potrošač mogao dobiti kredit, osim u zakonom dopuštenim slučajevima.

Ipak, objedinjavanje usluga ostaje dopušteno.

Banka će moći ponuditi povoljniju kamatnu stopu građanima koji kod nje imaju račun ili primaju plaću, ali kredit mora biti dostupan i bez obveznog uzimanja dodatnog proizvoda.

Ako prestanak neke pogodnosti utječe na kamatnu stopu, vjerovnik će potrošača o tome morati obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed.

11. Veća prava na odustanak od kredita

Potrošač ima pravo odustati od ugovora o potrošačkom kreditu u roku od 14 dana bez navođenja razloga.

Ako nije dobio propisane ugovorne uvjete i informacije, rok se može produljiti do 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora.

Ako uopće nije bio obaviješten o pravu na odustanak, to pravo nije vremenski ograničeno na navedeni rok.

Kod stambenih kredita vrijede posebna pravila. Kada vjerovnik dostavlja obvezujuću ponudu, potrošaču mora omogućiti najmanje 15 dana za usporedbu uvjeta i donošenje odluke.

12. Prijevremena otplata kredita postaje povoljnija

Građani koji odluče prijevremeno otplatiti kredit imaju pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita.

Kod potrošačkih kredita u obračun se uključuju i određeni troškovi koji ne ovise o trajanju ugovora, uključujući troškove naplaćene prilikom odobravanja.

Naknada za prijevremenu otplatu može se naplatiti samo tijekom razdoblja primjene fiksne kamatne stope, i to uz stroga ograničenja.

Najviša dopuštena naknada iznosi:

• 1 posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godinu dana
• 0,5 posto ako je do dospijeća ostalo manje od godinu dana.

Naknada je dopuštena samo ako ukupna prijevremena otplata tijekom 12 mjeseci prelazi 10.000 eura, i to na dio koji prelazi taj iznos.

Ne smije biti veća ni od kamata koje bi potrošač platio do ugovorenog dospijeća.

Kod stambenih potrošačkih kredita naknada za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu nije dopuštena.

13. Ako banka poveća kamatu, kredit možete otplatiti bez naknade

Kod potrošačkih kredita s promjenjivom kamatnom stopom važna je i mogućnost prijevremene otplate nakon povećanja kamate.

Ako vjerovnik poveća kamatnu stopu, potrošač ima pravo u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju prijevremeno otplatiti kredit bez naknade i bez plaćanja naknade štete vjerovniku.

O promjeni kamatne stope vjerovnik u pravilu mora obavijestiti korisnika najmanje 15 dana prije početka njezine primjene.

14. Nema naknade za obradu stambenog kredita

Jedna od konkretnih promjena odnosi se na troškove odobravanja stambenih kredita.

Banke i drugi vjerovnici neće smjeti ugovoriti, tražiti ni naplatiti naknadu za obradu ili odobravanje stambenog potrošačkog kredita.

Nakon sklapanja ugovora u pravilu neće smjeti uvoditi nove naknade niti povećavati postojeće.

Posebne iznimke postoje kod određenih ugovora povezanih s platnim karticama i plaćanjem na rate te dopuštenih prekoračenja, gdje se postojeće naknade mogu mijenjati prema posebnim pravilima, ali se nove ne smiju uvoditi.

15. Zadržavaju se ograničenja kamatnih stopa

Novi zakon zadržava zaštitna ograničenja najviših dopuštenih kamatnih stopa.

Gornja granica efektivne kamatne stope za potrošačke kredite vezana je uz stopu zakonskih zateznih kamata uvećanu za dva postotna boda.

Kod stambenih potrošačkih kredita najviša dopuštena efektivna kamatna stopa jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata.

Posebno su uređene i granice nominalnih kamatnih stopa. Kod fiksnih stopa ograničenje je vezano uz zakonsku zateznu kamatu, dok se kod promjenjivih stopa primjenjuju pravila koja uzimaju u obzir prosječne ponderirane kamatne stope koje objavljuje HNB.

To ne znači da će 20. studenoga svim građanima koji već imaju kredit automatski pasti kamata. Riječ je o zakonskim ograničenjima i pravilima njihove primjene, uz posebne odredbe za ranije sklopljene ugovore.

16. Fina uvodi besplatno savjetovanje o dugu

Novi zakon donosi dodatnu zaštitu građanima koji imaju ili bi mogli imati poteškoća s otplatom kredita.

Vjerovnici će morati poduzeti razumne mjere kako bi kontaktirali korisnike koji kasne s plaćanjem i pokušali postići dogovor prije pokretanja prisilne naplate ili aktiviranja instrumenata osiguranja.

Predviđene su i mjere olakšavanja otplate, među kojima mogu biti produljenje roka, odgoda plaćanja, promjena kamatne stope ili refinanciranje, ovisno o okolnostima pojedinog korisnika.

Važna novost je i besplatno savjetovanje o dugu koje će pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja neprofitnih organizacija za zaštitu potrošača.

Cilj je pomoći građanima da pravodobno pronađu rješenje za financijske poteškoće, prije nego što dugovi dovedu do ozbiljnijih posljedica.

17. Jednom godišnje besplatan pregled stanja kredita

Vjerovnici će najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka, morati bez naknade dostaviti potrošačima obavijest o stanju kredita za prethodnu godinu.

Obavijest će se dostavljati i sudužnicima te jamcima.

Time bi građani trebali dobiti jasniji uvid u preostale obveze, stanje otplate i druge važne podatke o kreditima.

Za dopuštena i prešutna prekoračenja te određene ugovore povezane s platnim karticama vrijede posebna pravila izvještavanja, uključujući mjesečne izvještaje.

Šire ovlasti Hrvatske narodne banke

Novi zakon donosi i promjene u nadzoru nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima.

Hrvatska narodna banka dobiva središnju ulogu u nadzoru subjekata koji ulaze u sustav potrošačkog kreditiranja, dok institucije koje su već pod posebnim nadzorom nastavljaju poslovati prema odgovarajućim regulatornim pravilima.

Posebno su važni vjerovnici i posrednici koji dosad nisu bili obuhvaćeni postojećim zakonodavnim okvirom, uključujući određene pružatelje usluga kupnje na rate.

Za njih je predviđena odgođena primjena pojedinih odredbi od 1. lipnja 2027. godine.

Subjekti koji žele nastaviti pružati takve usluge morat će HNB-u podnijeti zahtjev za odobrenje najkasnije do 1. kolovoza 2027. Ako zahtjev podnesu pravodobno, moći će nastaviti poslovati do donošenja konačne odluke.

Kada nova pravila stupaju na snagu i na koga se odnose?

Iako se kao glavni datum navodi 20. studenoga 2026., novi sustav neće za sve oblike kreditiranja početi vrijediti istodobno.

Predviđena su tri važna datuma:

• 20. studenoga 2026. – na snagu stupa novi Zakon o potrošačkim kreditima i počinje primjena glavnine novih pravila.
• 1. lipnja 2027. – počinju se primjenjivati posebne odredbe za određene vjerovnike i kreditne posrednike koji dosad nisu bili obuhvaćeni regulatornim okvirom.
• 1. siječnja 2028. – počinje primjena pojedinih odredbi za određene ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate putem platnih usluga.

Za građane koji planiraju podići novi kredit ključan je 20. studenoga.

Ipak, oni koji već otplaćuju kredit trebaju znati da se sve nove odredbe neće automatski primjenjivati na ranije sklopljene ugovore. Za njih su predviđena posebna prijelazna pravila i iznimke.

Istodobno, dio zaštitnih mjera za građane koji imaju poteškoća s plaćanjem počinje se primjenjivati već od 20. studenoga.

Novi zakon tako donosi promjene koje će se najviše osjetiti kroz jasnije informacije o troškovima, ograničavanje pojedinih bankarskih naknada, stroža pravila odobravanja kredita i dodatna prava građana koji se suočavaju s financijskim poteškoćama.