EN DE

Kako integrirati izbjeglice u slaba europska gospodarstva

Autor: Harold James
16. ožujak 2015. u 22:00
Podijeli članak —

Islamska država prijeti da će otjerati izbjeglice u Europu, a zemlje koje su već najjače zahvaćene tim humanitarnim izazovom – Grčka, Italija i Španjolska, također su pretrpjele najviše štete uslijed financijske krize.

Niccolo Machiavelli je u trendu. Više od 500 godina nakon što je napisao svoju čuvenu raspravu Vladar, Machiavelli se ponovno pojavio među najpopularnijim europskim političkim misliocima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

I zaista, njegova knjiga – jedan od najranijih političkih priručnika s uputama o postupanju – sadrži korisne savjete za kreatore gospodarskih politika u vrijeme kad su suočeni s izuzetno zbunjujućim izazovima. Monetarne vlasti okrenule se se Machiavelliju tražeći pomoć u shvaćanju političkog pristupa predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija. Novi francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron sklon je upotrebljavanju Machiavellijevih ideja – o čemu je napisao magistarski rad – u kreiranju svog plana modernizacije gospodarstva te zemlje. Utjecajan moskovski think tank nazvan Niccolo M. savjetuje Kremlj o politikama poput ofenzivnih vojnih komunikacijskih tehnologija i hibridnog ratovanja.

Niccolo Machiavelli je u trendu. Više od 500 godina nakon što je napisao svoju čuvenu raspravu Vladar, Machiavelli se ponovno pojavio među najpopularnijim europskim političkim misliocima.

I zaista, njegova knjiga – jedan od najranijih političkih priručnika s uputama o postupanju – sadrži korisne savjete za kreatore gospodarskih politika u vrijeme kad su suočeni s izuzetno zbunjujućim izazovima. Monetarne vlasti okrenule se se Machiavelliju tražeći pomoć u shvaćanju političkog pristupa predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija. Novi francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron sklon je upotrebljavanju Machiavellijevih ideja – o čemu je napisao magistarski rad – u kreiranju svog plana modernizacije gospodarstva te zemlje. Utjecajan moskovski think tank nazvan Niccolo M. savjetuje Kremlj o politikama poput ofenzivnih vojnih komunikacijskih tehnologija i hibridnog ratovanja.

Ali Machiavelli je slabo shvaćen. Čini se da se u najozloglašenijem poglavlju Vladara, u Poglavlju XVIII koje objašnjava okolnosti u kojima je dopušteno – čak i poželjno – da vladari krše obećanja, zagovara da najuspješniji vladari misle "malo o vjeri" i znaju "kako se lukavo manipulira ljudskim umovima". To se poglavlje naveliko tumači kako bi vođe morale lagati što je češće moguće. Međutim, Machiavellijeva je poruka bila složenija. U stručnoj analizi širih implikacija obmana i "uljepšavanja" istine, on je pokazao da manipulacija može funkcionirati samo ako se vladar može uvjerljivo pretvarati da u njoj ne sudjeluje. Ukratko, vođe moraju njegovati reputaciju pouzdanosti i iskrenosti – lekciju koju ruski predsjednik Vladimir Putin nikad nije usvojio.

Prikazivanje dosljednosti 
Demokratska politika i moderno kreiranje politika temelje se na obećanjima. Političke stranke i kandidati obećanjima se udvaraju biračima, pa ih zatim opet koriste za dobivanje podrške njihovih politika. Ljudi ne reagiraju na nevjerojatna obećanja, osobito ako se političari koji ih daju čine nepouzdanima. Varijacija te zagonetke pojavljuje se u kreiranju monetarne politike. U žargonu modernih monetarnih tehnokrata pitanje je kako "usidriti očekivanja". Forward guidance (obećanje o budućim kamatnim stopama) nije učinkovito kad kreatori politika moraju priznati da ih okolnosti mogu nagnati na promjenu mišljenja – i vlastitih politika – bez najave.

Machiavelli je vidio potrebu za prikazivanjem dosljednosti, gdje dužnosnici ističu vrline koje podupiru tu sliku, stvarajući solidnu podlogu za učinkovite politike. "Onima koji ga gledaju i slušaju, vladar bi trebao izgledati sastavljenim od čistog milosrđa, vjernosti, integriteta, čovječnosti i vjere. I neophodno je da on izgleda kao da posjeduje ovu posljednju kvalitetu". Drugim riječima, političari nikad ne bi trebali izgledati – a kamoli tvrditi – da ne vjeruju ni u što. Ipak, moderna politika teži tome da počne s pragmatizmom i dođe do prekršenih obećanja.

Europa se voli nazivati postmodernom tvorevinom, no jedan od čimbenika postmodernizma je reduciranje političkog života na izvođenje kozmetički izmijenjenih naracija ili sazivanje kontinuirano promjenjivih fokusnih skupina. Povodljivost postmoderne politike u velikom je srazu s odrješitošću koja je prevladavala pod Winstonom Churchillom, Konradom Adenaureom, Charlesom de Gauilleom, Alcidom de Gasperijem i čak Jacquesom Delorsom. Percepcija da su ti vođe bili vođeni temeljnim uvjerenjima omogućila im je učinkovito sudjelovanje u političkim prevarama.

Naravno, politika uvjeravanja ne može se održavati samo riječima. Jedini način da budete konzistentno i duboko machiavelistički je poduzimanje mjera i održavanje odgovarajuće reputacije. Ta bi lekcija trebala biti ključna za današnje europske vođe, u vrijeme kad su toliki u potrazi za pravim značenjem riječi europski. Spoznaja da bi, u svojoj srži, Europa trebala biti usredotočena na nešto toliko svjetovno poput promjenjivih fiskalnih pravila, čini se, u najmanju ruku, razočaravajućom – osobito u trenutku kad je europski kontinent suočen s intenzivirajućom humanitarnom krizom, uzrokovanom priljevom izbjeglica iz zemalja opustošenih ratom poput Libije i Sirije. 

Onkraj fiskalnih izazova
Uslijed prijetnji Islamske države da će otjerati rastući broj takvih izbjeglica u Europu i krize u Ukrajini, koja vjerojatno može doprinijeti ljudskoj preplavljenosti, Europljani osjećaju pritisak na razmišljanje onkraj fiskalnih izazova s kojima su suočeni. Taj je pritisak sve intenzivniji, obzirom da su zemlje koje su najjače zahvaćene tim humanitarnim izazovom – Grčka, Italija i Španjolska, također pretrpjele najviše štete uslijed financijske krize. Vrijeme je da europski vođe istupe i pokažu onu vrstu uvjerenja koju bi bio zagovarao Machiavelli u cilju zaustavljanja humanitarne krize.

Prije svega, oni moraju olakšati patnje izbjeglica uključujući ili integrirajući ih na konstruktivan način. Takva nastojanja zahtijevala bi znatne financijske injekcije u zemlje u prvim redovima krize. Kad bi se s njima postupalo korektno, izbjeglice bi postale zaista potreban izvor dinamike u slabim gospodarstvima i rješenje za problem starenja stanovništva. 

Zaustavljanje nasilja
Istovremeno, europski vođe moraju raditi na obuzdavanju priljeva izbjeglica, razvijanjem političkog programa u cilju zaustavljanja nasilja koje tjera milijune očajnih ljudi prema granicama njihovih zemalja. Europa si ne može priuštiti da bude otok relativne stabilnosti u moru kaosa. Vjerojatno najbolji način da se Europa učini vjerodostojnom je označiti poziciju koja je istinski smjela, te koja istovremeno promiče svoje interese i podupire svoje dublje vrijednosti. Machiavellijeva metafora za tajnu učinkovitog političkog postupanja i predstavlja moćan predložak. Europa treba biti istovremeno i lisica i lav.

© Project Syndicate, 2015.

Autor: Harold James
16. ožujak 2015. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close