Ugovorom o pristupanju s Europskom unijom Republici Hrvatskoj su za razvoj ruralnih područja omogućena EU sredstva u iznosu od 2,3 milijarde eura za razdoblje 2014.-2020.

U prvoj godini tog programskog i financijskog razdoblja, a za koju su EU sredstva predviđena u iznosu od oko 333 milijuna eura, nisu se stvorili preduvjeti za realizaciju ovog novca, unatoč brojnih najava Ministarstva poljoprivrede kako će se tijekom ove godine raspisati natječaji i odobriti Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju 2014.-2020. Svakako će ova nepobitna činjenica ostaviti negativne posljedice kako na realizaciju EU sredstava, tako i na razvoj te povećanje konkurentnosti naše poljoprivrede i ruralnih područja.

Izrada strateških dokumenta, odnosno operativnih programa koji za cilj imaju povlačenje sredstava EU poreznih obveznika definirana je jasnim kriterijima i rokovima koja Europska komisija daje na znanje svakoj zemlji članici. U trenutku kada je napokon shvatilo kako neće biti realizirana obećanja i rokovi predstavljeni hrvatskoj javnosti, te kako će odobrenje hrvatskog Programa ruralnog razvoja uvelike kasniti, Ministarstvo poljoprivrede je tek sada počelo shvaćati važnost pravovremene i kontinuirane komunikacije i koordinacije s Bruxellesom. 

Upozorenja stručnjaka
Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede, pokušavajući dogovoriti s Komisijom odobrenje Programa do kraja 2014. godine, dobilo jasne odgovore kako hrvatski Program kvalitetom trenutno nije na potrebnoj razini, te kako je potrebno kontinuirano raditi sa službama Europske komisije na otklanjanju 377 ozbiljnih primjedbi i usuglasiti sve kriterije kako bi nacrt Programa bio spreman za konačno odobrenje. Podsjećamo kako na činjenicu da se izrada Programa ne odvija na kvalitetan način već godinu i pol dana upozoravaju neovisni strani i domaći stručnjaci, udruge poljoprivrednika, te znanstvene i druge institucije.

Procedura odobravanja programa ruralnog razvoja na razini Europske komisije izgleda trenutno tako da hrvatski Program službeno može biti odobren tek polovicom 2015. Do kraja 2014. ukupno se na razini EU planira odobriti 9 programa ruralnog razvoja zemalja koje su otklonile sve nedostatke i poslale završne i usklađene verzije programa, zaključno do kraja studenoga. Zemlje iz ovog paketa svoje su nacrte programa dostavile službama Komisije još u travnju 2014., a za sada su odobreni Austriji, Danskoj i Poljskoj.

Drugi paket odnosi se na zemlje članice koje su svoje programe uskladile sa zahtjevima Komisije te dostavile završnu verziju programa do 10. prosinca te će njihovi programi biti odobreni do 31. ožujka 2015. Procjena Europske komisije je kako će ovu proceduru koja omogućuje prenošenje obaveza iz 2014. na 2015. godinu realizirati još 15-20 programa. Za sve ostale programe, uključujući i hrvatski program, potrebno je najprije uskladiti sve zahtjeve koje je EK u pismima opažanja postavila, te prije usvajanja dostaviti usklađenu završnu verziju Programa. Prije usvajanja trećeg paketa provest će se i postupak revizije Višegodišnjeg financijskog okvira. U siječnju ili veljači 2015. očekuje se zeleno svijetlo Komisije Hrvatskoj za raspisivanje natječaja, ali uz naš rizik. 

Nedostaje akcijski plan
Republika Hrvatska svoj nacrt Programa ruralnog razvoja dostavila je EK 16. srpnja, te se postavlja pitanje kako nismo uspjeli dovršiti nacrt Programa u roku koji bi omogućio proceduru odobravanja do kraja godine te počeli realizirati EU sredstva na vrijeme!? Iako je Ministarstvo poljoprivrede još prije dvije i pol godine među prvima na razini EU (Hrvatska još nije bila članica EU) krenulo s izradom Programa, kasnije strateške pogreške u pristupu izrade ovog izuzetno važnog dokumenta te upitne kompetencije tima ministra Tihomira Jakovine doprinijele su činjenici kako će usvajanje hrvatskog programa uslijediti vremenski nakon spomenute dvije skupine. Ministarstvo poljoprivrede se krajem 2013. posvetilo otvaranju natječaja za mjere iz Programa koji još nije niti danas odobren, a nije dovoljno pažnje posvetilo izradi nacrta Programa i vrlo važnoj kontinuiranoj komunikaciji i radu sa stručnjacima u Komisiji.

Također, umjesto provedbe prijelaznih mjera o kojima se nije niti pregovaralo s EK ili modificiranih IPARD mjera u obliku koje bi zadovoljile velik broj potencijalnih korisnika čiji projekti su spremno čekali (i danas još čekaju), Ministarstvo poljoprivrede bavilo se izradom pravilnika, iako kriterije za mjere tek sada dogovara s Komisijom, nakon pristiglih primjedbi. Pojedini kriteriji postavljeni od strane naše administracije ne odražavaju realnost naše poljoprivrede, te zahtijevaju reviziju i kvalitetnija tumačenja. Na razini resornog ministarstva nedostaje kvalitetan akcijski plan sa zaduženjima i praćenjem donesen u dogovoru s Komisijom koji bi uključio zajedničku komunikaciju i pravovremeno rješavanje svih otvorenih pitanja vezano uz ruralni razvoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Kašnjenje u odobrenju Programa rezultirat će i kasnijom uplatom EU sredstava za mjere ruralnog razvoja u blagajnu RH. Na iznimno važna EU sredstva iz Programa ruralnog razvoja koja su Ugovorom o pristupanju namijenjena povećanju iznosa za izravna plaćanja (Mjera CNDP), radi se o 49,8 milijuna eura, možemo računati tek odobrenjem Programa. Ostaje dvojbeno hoće li u nacionalnom proračunu biti sredstava  za isplatiti iz nacionalnog proračuna – za obveze po potporama iz 2014. Za očekivati je kako će prve isplate EU sredstava za projekte iz ruralnog razvoja uslijediti tek krajem 2015. godine, skoro dvije godine nakon početka financijskog i programskog razdoblja 2014. – 2020.

Bez opravdanja
Stoga su procjene kako je dio sredstava od ukupno 2,3 milijarde eura već sada izgubljen zbog nekvalitetnog i nestručnog pristupa resornog ministarstva prema Programu ruralnog razvoja na žalost naša realnost i nikakva opravdanja i teoretska tumačenja ministra Jakovine i njegovog tima kako se sredstva neće izgubiti ne mogu više nikoga zavarati. Nadamo se samo kako će što manje sredstava krajem 2017. i 2018. biti vraćeno u EU blagajnu te kako ćemo u dogledno vrijeme definirati kvalitetan i efikasan sustav na svim razinama u funkciji povlačenja EU sredstava za ruralni razvoj. Te u suradnji s našim poljoprivrednim poduzetništvom realizacijom projekata stvoriti pretpostavke za iskorak u ovoj važnoj grani hrvatskog gospodarstva.