Pitanje koje mi trenutno najčešće postavljaju glasi: jesmo li se vratili u 2008. i u još jednu globalnu financijsku krizu i recesiju? Moj je odgovor jednostavno niječan, ali kažem da je vjerojatno da će nedavna epizoda previranja na globalnom financijskom tržištu biti ozbiljnija od bilo kojeg razdoblja volatilnosti i skrivanja od rizika nakon 2009.

To je stoga što trenutno postoji barem sedam izvora rizika statističkog repa na globalnoj razini, povrh pojedinačnih čimbenika – krize u eurozoni, izljeva bijesa američke središnje banke Federalnih rezervi, mogućeg grčkog izlaska iz eurozone i velikog usporavanja kineskog gospodarskog rasta – koji su potaknuli volatilnost tijekom posljednjih godina. Ponajprije, bojazni vezane uz veliko usporavanje gospodarskog rasta u Kini i njegov vjerojatan utjecaj na tržište dionica, kao i na vrijednost juana, vratile su se s osvetom. Dok je vjerojatnije da će Kina doživjeti grubo slijetanje, a ne brzo prizemljenje, za brige ulagača se tek treba pobrinuti, uslijed trenutnog usporavanja rasta i kontinuiranog bijega kapitala.

Nadalje, tržišta u nastajanju suočena su s ozbiljnim problemima. Ona su na globalnoj razini suočena s vjetrom uz lice (usporavanje kineskog gospodarskog rasta, završetak super ciklusa robe široke potrošnje, Fedovo napuštanje politike nultih kamatnih stopa). Brojni su suočeni s makroekonomskim neravnotežama, poput dvostrukog deficita na tekućem računu platne bilance i fiskalnog te se suprotstavljaju rastućoj inflaciji i usporenom rastu. Brojni drugi nisu proveli strukturne reforme u cilju poticanja usporenog potencijalnog rasta, dok slabost valuta povećava realnu vrijednost trilijuna dolara duga koji se akumulirao tijekom posljednjeg desetljeća.

Sputavajući propisi
Treće, američka središnja banka Fed vjerojatno je pogriješila u prosincu kad je napustila politiku nultih kamatnih stopa. Slabiji rast, niža inflacija te strogi financijski uvjeti trenutno prijete američkom rastu i očekivanjima vezanim uz inflaciju.  Četvrto, brojni se tinjajući geopolitički rizici razbuktavaju. Možda najizravniji izvor neizvjesnosti predstavljaju izgledi za dugoročni hladni rat – isprekidan neizravnim sukobima – između regionalnih sila na Bliskom istoku, osobito sunitske Saudijske Arabije i šiitskog Irana. Peto, pad cijena nafte potiče daljnje padove vrijednosti dionica u SAD-u i na globalnoj razini i povećanje kreditnog raspona.

To bi trenutno moglo ukazati na slabu globalnu potražnju – a ne povećanje ponude – uslijed usporavanja rasta u Kini, na tržištima u nastajanju i u SAD-u.  Niske cijene nafte također štete američkim proizvođačima energije koji imaju veliki udio na američkom tržištu dionica i izazivaju kreditne gubitke i potencijalne defaultove u gospodarstvima neto izvoznicima energije, njihovim najvažnijim tvrtkama u državnom vlasništvu i energetskim tvrtkama. Dok propisi sputavaju stvaratelje tržišta u omogućavanju likvidnosti i apsorpciji tržišne volatilnosti, čak i osnovniji šok na tržištu postaje ozbiljniji po pitanju korekcija cijena rizične imovine. 

Opasno susjedstvo 
Šesto, globalne banke suočene su s izazovom nižih povrata, uslijed nove regulative uvedene nakon 2008. te s usponom financijske tehnologije koji prijeti remećenjem njihovih poslovnih modela koji su ionako već dovedeni u pitanje, kao i rastućom primjenom politike negativnih kamatnih stopa, povećanim kreditnim gubicima od loše aktive i "bail in" – unutarnjim spašavanjem vjerovnika banaka u Europi, što znači da će troškove u prvom redu snositi vjerovnici i dioničari banke, za razliku od njihovog vanjskog spašavanja ("bail out") putem trenutno ograničenih državnih potpora. Naposljetku, Europska unija i eurozona mogle bi biti nulta točka globalnih financijskih previranja ove godine. Europske banke suočene su s brojnim izazovima. Migracijska kriza mogla bi dovesti do kraja Schengenskog sporazuma i do kraja vlade njemačke kancelarke Angele Merkel.

Osim toga, britanski izlazak iz Europske unije postaje sve izgledniji. Grčka vlada i njeni vjerovnici ponovno su se našli na putu prema sukobu te bi se opet mogao pojaviti rizik od grčkog izlaska iz EU. Snaga desnih i lijevih populističkih stranaka raste diljem Europe. Stoga, postoji sve veći rizik od dezintegracije Europe. Povrh svega toga, njeno je susjedstvo opasno – s ratovima koji bijesne ne samo na Bliskom istoku, već također – unatoč opetovanim pokušajima EU da isposluje mir – u Ukrajini, dok Rusija postaje agresivnija na europskim granicama, od Baltika do Balkana. U prošlosti su rizici statističkog repa bili rjeđa pojava, bojazni o prestanku rasta nisu se ostvarivale, dok su političke reakcije bile snažne i učinkovite te su stoga doprinosile da razdoblja skrivanja od rizika budu kratkotrajna i da se cijene imovine povrate na njihove prethodne visoke vrijednosti.

U današnje vrijeme postoji sedam izvora potencijalnog rizika statističkog repa na globalnoj razini, dok se globalno gospodarstvo kreće od anemične ekspanzije prema usporavanju, što će dovesti do daljnjeg smanjenja cijena rizične imovine (dionica, robe široke potrošnje, kredita) diljem svijeta.Istovremeno, politike koje su zaustavile i promijenile začarani krug između realne ekonomije i rizične imovine sve više gube zamah. Politički miks je suboptimalan, uslijed prekomjernog oslanjanja na monetarnu radije nego na fiskalnu politiku. Doista, monetarna politika postaje sve nekonvencionalnija, što se odražava u potezu nekolicine središnjih banaka za prihvaćanjem politike negativnih kamatnih stopa. Postoji rizik da takve nekonvencionalne politike naprave više štete nego dobra, narušavanjem profitabilnosti banaka i ostalih financijskih tvrtki.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Dva tmurna mjeseca
Dva tmurna mjeseca na financijskim tržištima mogla bi uzmaknuti u svibnju pred naglim oporavkom vezanim uz imovinu poput globalnih dionica, dok neke središnje banke (Narodna banka Kine, Europska središnja banka i Bank of Japan) popuste više, dok će ostale (američki Fed i Bank of England) ostati na čekanju tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Međutim, uslijed opetovanih erupcija nekih od sedam izvora rizika statističkog repa na globalnoj razini, ostatak ove godine – za razliku od prethodnih sedam – bit će loš po pitanju rizične imovine i anemičan vezano uz rast. 

© Project Syndicate, 2016.