Dugoočekivani proračun koji su ekonomisti dočekali mlako te hladni tuš od agencije Moody's ipak neće pretjerano negativno utjecati na kretanje prinosa na hrvatski dug. Iako je nakon predstavljanja proračuna u četvrtak zabilježen blagi rast cijena hrvatskih euroobveznica, Vladina objava pala je u sjenu odluke Europske središnje banke (ECB) koja je uslijedila samo nekoliko sati poslije.

Naime, zbog ECB-ove iznenađujuće odluke kojom su dodatno srezane sve tri kamatne stope te povećan program otkupa obveznica za 20 milijardi eura, sužena je razlika (spread) između prinosa na obveznice europske periferije i njemačke 10-godišnje obveznice (Bund) koja se uzima kao mjerilo. "Prinos na njemački referentni 10-godišnji Bund prvo je porastao do 0,33 posto, da bi se do kraja dana korigirao na razinu od 0,27 posto. Izraženije su pak reagirale obveznice SIE regije, gdje je zabilježena blaga korekcija te prinosa prema dolje na portugalske (-21 bazni bod), talijanske (-13 baznih bodova) te španjolske (-10 baznih bodova) obveznice.

Kako hrvatske euroobveznice prate regionalna kretanja, i one su zabilježile rast cijena za 0,8 posto, što je dovelo i do sužavanja spreadova hrvatskih euroobveznica u odnosu na referentna izdanja", navode analitičari Raiffeisen banke. Dan kasnije došla je vijest da je Moody's snizio rejting za jednu razinu, na Ba2. Kako je Moody's u petak kasno navečer spustio kreditini rejting, u ponedjeljak još nisu zabilježene značajnije promjene u kretanju hrvatskih euroobveznica, poručuju iz RBA. "Blago izraženiji pomaci mogli bi biti vidljivi u danima pred nama, kad će kretanje hrvatskih euroobvenica na američkom tržištu dati smjer kretanja i eurskih euroobveznica, koje bi mogle zabilježiti blagi rast prinosa", smatraju analitičari te banke.

Dodaju da će pomaci u kretanju prinosa vjerojatno biti minimalni jer hrvatske euroobveznice obično prate sentiment tržišta srednje i istočne Europe, gdje je i dalje prisutan pojačan interes za kupnjom obveznica. Odlukom da snizi kreditni rejting te zadrži negativne izglede Moody's se izjednačio s preostale dvije rejting agencije, naglašava Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke. "U svakom slučaju, vijest nije pozitivna, ali ne predstavlja iznenađenje i. zapravo, u kontekstu strukturnih reformi i fiskalne politike, jasna je poruka novoj Vladi gdje treba usmjeriti reformske napore.

U kratkom roku ne očekujemo bitan negativan efekt na kretanje prinosa, odnosno mislimo kako trenutačna razina prinosa reflektira trenutačni kreditni rejting", ocjenjuje Kovač. U nadolazećem razdoblju, osim monetarne politike ECB-a, važnu će ulogu imati predstavljanje reformi Vlade, koje bi trebale biti usmjerene na smanjivanje makroekonomskih neravnoteža, te proračunska disciplina, odnosno mogućnost Vlade da ostvari budžetirane ciljeve, smatra Kovač.