Cijena dionice Hrvatskog Telekoma u javnoj ponudi je 265 kuna, a dionice je uplatilo 358.406 građana, objavio je premijer Ivo Sanader na izvanrednoj sjednici Vlade. Građani su uplatili ukupno 12,2 milijarde kuna, što znači da su prosječne uplate iznosile 34.043 kune. Paket će pak u prosjeku iznositi 15.100 kuna. Po analogiji proporcionalnog rezanja paketa, oni koji su uplatili tzv. puni iznos prvotno utvrđenog limita povlaštene kupnje (38.000 kuna) dobit će paket vrijedan oko 16.800 kuna. Uz konačnu cijenu dionice koja je ipak ispala bliža donjoj granici cjenovnog raspona pri upisu (245-320 kuna), vrijednost 25 posto dionica T-HT-a namijenjenih građanima iznosi 5,42 milijarde kuna, pa će se na račune građana ulagača do kraja idućeg tjedna vratiti ukupno 6,78 milijardi kuna ili više od polovice (56 posto) uplaćenih svota. Za cijeli, 32,5-postotni paket dionica T-HT-a ponuđenih u IPO-u država će uprihoditi sedam milijardi kuna. Od toga je pet milijardi predviđeno za namirenje umirovljenika, a dvije za smanjenje javnog duga. “Svjesno smo išli na ovu cijenu kako bi građani zaradili na tržištu dionica”, komentirao je Vladinu odluku o konačnoj cijeni Damir Polančec, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Utvrđivanje cijene u donjoj polovici raspona, unatoč golemoj potražnji, za državnu blagajnu znači znatno manje prihode. U odnosu na utržak uz maksimalnih 320 kuna (8,5 milijardi kuna) u proračun će se sliti 1,5 milijardi kuna manje. Iako se u IPO-ima često ne ide maksimalistički, Vlada je za što sigurniji burzovni start ‘žrtvovala’ popriličan prihod. Ukupna potražnja za dionicama T-HT-a, uključujući i domaće i strane institucionalne ulagače, iznosila je ukupno 37,4 milijarde kuna. Na potražnju institucionalnih ulagača odnosi se 25 milijardi kuna, s tim da su domaći fondovi i ostali veliki ulagači iskazali interes za blizu pet milijardi kuna. Vlada je već dala i grubu formulu raspodjele dionica velikim ulagačima pa će tako strancima pripasti 65, a domaćim 35 posto kvote namijenjene institucionalnim ulagačima. To znači da će domaća fondovska industrija i drugi profesionalni investitori u konačnici dobiti tek devetinu iskazane potražnje, dok su inozemni investitori u odnosu na ono što će dobiti dali čak 20 puta veću vrijednost indikativnih ponuda. U ovoj javnoj ponudi otvoreno je čak 245 tisuća novih računa investitora, što znači da toliko ljudi prvi put u životu postaju dioničarima. Kako su se pohvalili u Vladi, zajednica dioničara u Hrvatskoj time je narasla na ukupno 835 tisuća. Preko limita povlaštene kupnje uplatilo je više od dvije tisuće građana, koji su ukupno za dionice T-HT-a izdvojili 272 milijuna kuna (prosječno oko 135 tisuća kuna).
(J.D., S.V.S., I.V.)
Vlada je za što sigurniji burzovni start ‘žrtvovala’ popriličan prihod; oko 1,5 milijardi kuna manje od utrška uz maksimalnu cijenu
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.cijena bagatela
Dobar komentar sa jednog bloga:
Bizarno je to da je vlada, unatoč činjenici da je po riječima Damira Polančeca ponuda za kupnju dionica bila 5,6x veća od broja dionica na prodaju, te da je ponuda institucionalnih kupaca bila 20x veća od ponude – vlada je svejedno odlučila prodati dionice po 265kn umjesto po maksimalnih 320kn (na što su svi pristali u startu prilikom potpisa na obvezujuću ponudu).
Ovom odlukom, državni proračun je oštećen za 1.3 milijarde kuna. Naravno, mnogi će ovo prozvati pobjedom, odličnom odlukom i na slične druge načine opravdati ovu odluku (stabilizacija financijskog tržišta, procvat dioničarstva, stimulacija za ulaganje u financijske instrumente); no štogod rekli i priznali to vi ili ne, vlada je odlučila prodati dionice HTa za 1.3 milijarde kuna ispod cijene koju je mogla postići. I tih 1.3 milijarde nisu neke apstraktne milijarde koje su se možda mogle pojaviti a možda nisu, to su 1.3 milijarde koje su se jučer nalazile na žiro računu s kojeg su se potezom pera trebale sliti u državni proračun.
Tih 1.3 milijarde kuna je moglo deficit smanjiti s 2.8% na 1.5%, s tih 1.3 milijarde se mogao vratiti dug umirovljenicima prije vremena, s njime ste mogli sagraditi još tri ceste Zadar-Gaženica, mogli ste npr. vratiti dugovanje veledrogerijama, mogli ste uložiti u školstvo, dati potpore poljoprivrednicima ili malim tvrtkama, moglo se zasigurno sagraditi brdo vrtića i škola, možda i koja elektrana, a da ne kažemo da smo mogli, štosa radi, sagradidi Pelješki most i potom ga srušiti.
cijena bagatela
Informativni izračun dionica t-ht: http://www.ludegljive.com/T-HT%20dionica.aspx
Uključite se u raspravu