U ovo doba godine uobičajeno kreće sezona sazivanja glavnih skupština na kojima dioničari odlučuju o rasporedu prošlogodišnjih zarada. Kod burzovno listanih društava s više-manje predvidivom politikom dividendi već su objave godišnjih rezultata nagovijestile s kolikim se isplatama može računati, a burzovno značajnija koja su već izašla i s prijedlozima skupštinskih odluka svoje će dioničare mahom “počastiti” većim dividendama nego godinu prije.

Prilično je izvjesno da to neće biti slučaj s bankarskim sektorom gdje su isplate dobiti, s obzirom na predominantno strano vlasništvo (87 posto ukupne aktive) i znakovitije s aspekta platne bilance. Proteklih nekoliko godina taj je sektor, naime, bio i najzaslužniji za rekordne ukupne odljeve s osnove dividendi inozemnim vlasnicima, a kako stvari stoje, 2026. ukupno neće biti i nova rekordna po tim prekograničnim isplatama. Na tom tragu su svakako odluke dviju vodećih banaka čije su skupštine održane ovih dana – ona Zagrebačke banke u petak, a PBZ-ova jučer.

Od 1,43 milijarde eura prošlogodišnje dobiti na razini cijelog sektora na taj dvojac otpada gotovo 60 posto odnosno 844 milijuna eura, a tijekom travnja one će dioničarima isplatiti 690 milijuna ili oko 130 milijuna manje nego lani.

U slučaju Zabe manja dividenda nije rezultat niže ostvarene neto dobiti (ona je za 2025. bila 60-ak milijuna veća nego godinu prije) već odluke UniCredita kao 96-postotnog dioničara da se od 510 milijuna eura neto profita u dividende usmjeri 80 posto ili 406,7 milijuna, dok je lani praktično cjelokupna dobit isplaćena (448 milijuna). U Privrednoj banci, pak, talijanska Intesa je već neko vrijeme i jedini dioničar. Kao i godinu prije, za isplatu u ovoj je raspoređeno 85 posto dobiti banke, ali je ona lani bila za četvrtinu manja (334 prema 437 milijuna) pa je u konačnici i predviđenih 284 milijuna za dividendu za 87 milijuna manje nego lani.

Izdašnije isplate

Inače, bankarski sektor u cjelini u 2025. je ostvario za stotinjak milijuna eura manju dobit. Osim Zabe, od većih su banaka povećanje, ali blago, zabilježili samo Erste (s 225 na 230 milijuna) i RBA (s 90,7 na 92,7). I ove godine će prekogranični odljevi s osnove dividendi banaka biti značajni u ukupnoj platnobilančnoj statistici povlačenja zarada u inozemstvo, ali očito manji nego prošle godine. Lani su one umnogome pridonijele tome da se već do kraja rujna stranim vlasnicima po izravnim ulaganjima u Hrvatsku odlilo gotovo 1,9 milijardi eura profita. Time su već prije zadnjeg kvartala bili premašeni cjelogodišnji odljevi dotad rekordne 2024., a ovih dana vidjet će se je li ukupan iznos 2025. premašio dvije milijarde eura.

Kad je riječ o predstojećim dividendama, prema dosadašnjim najavama burzovno uvrštenih kompanija, uključujući one u većinskom stranom vlasništvu, zasad prevladavaju najave izdašnijih isplata i nešto većih dividendnih prinosa.

Među kompanijama pod kontrolom inozemnih vlasnika, kod kojih burzovni ulagači računaju s postojanom dividendnom politikom, svakako su Hrvatski telekom (HT) i Ericsson Nikola Tesla. HT je za ovu godinu najavio isplatu 1,69 eura po dionici ili ukupno nešto više od 129 milijuna eura, dok je lani u dividende usmjerio nešto više od 125 milijuna (1,64 eura po dionici).

Postojana politika

HT je za ovu godinu najavio isplatu 1,69 eura po dionici ili ukupno nešto više od 129 milijuna eura, dok je lani u dividende usmjerio nešto više od 125 milijuna (1,64 eura po dionici).

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

HT, usto, već godinama dioničarima prinos osigurava i kroz otkup dionica (u kombinaciji s povlačenjem). “S lanjskih 34,5 milijuna eura otkupa dionica ukupni prinos dioničara dosegnuo je najveću alokaciju kapitala od 2013. godine”, u osvrtu na dividende za sastavnice CROBEX10 indeksa Zagrebačke burze istaknuo je analitičar InterCapitala Marin Orel. Kako bilo, predložena dividenda HT-a predstavlja dividendni prinos od 4,2 posto, što je nešto više nego lani.

Iz Uprave Ericsson NT-a, koji predvodi Siniša Krajnović, već su prilikom objave godišnjih rezultata najavili da će glavnoj skupštini društva predložiti isplatu dividende od 13,52 eura po dionici ili ukupno nešto manje od 18 milijuna eura. U slučaju ERNT-a to implicira isplatu na razini prošlogodišnje ostvarene dobiti i dividendni prinos od sedam posto, što je osjetno više u odnosu na lanjskih 5,5 posto odnosno isplatu 10,54 eura po dionici.

Među ostalim kompanijama koje su već izašle sa skupštinskim prijedlozima raspodjele dobiti zamjetno je da i one iz turističkog sektora mahom predviđaju nešto izdašnije dividendne prinose. U tom sektoru politike dividende odražavaju dijelom i vlasničku strukturu, odnosno činjenicu da značajne manjinske udjele u vodećim hotelsko-turističkim kompanijama imaju mirovinski fondovi koji u pravilu zagovaraju (veće) isplate dividende.

Primjerice, Valamar je za ovu godinu najavio isplatu ukupno oko 33 milijuna eura ili 0,27 eura po dionici, što znači dividendni prinos veći od četiri posto naspram lanjskih 3,7 posto (0,24 eura dividende). Imperijal Riviera, koji je dio Valamara, za isplatu dioničarima predvidio je oko 10,5 milijuna eura ili 4,63 eura po dionici, što je istovjetno lanjskoj dividendi, a implicira dividendni prinos od oko 3,9 posto.

‘Poguranac’ mirovinaca

U slučaju pulskog Arena Hospitality Groupa u smislu korporativnog upravljanja, a onda i dividendne politike, značajan iskorak napravljen je prije nekoliko godina na “poguranac” dioničarskog aktivizma. U svakom slučaju, praksa isplate dividendi ustalila se, a iznosi se iz godine u godinu postepeno povećavaju. Tako je npr. dividendni prinos prije tri godine bio na oko dva posto, a s ovogodišnjim prijedlogom isplate 1,25 eura po dionici (ukupno 6,2 milijuna) je stigao na oko 3,6 posto.

Veća dividenda očekuje ove godine i dioničare Auto Hrvatske (povećanje s 8 na 9 eura po dionici, što znači prinos veći od četiri posto). Nasuprot tomu, primjerice, smanjenje dividende ove je godine izgledno kod Hrvatske poštanske banke, čija dividendna politika uglavnom odražava odluke Vlade o isplatama dobiti u društvima u pretežito državnom vlasništvu. Bude li i ove godine odluka da se ide na isplatu 60 posto dobiti, to će s obzirom na 59 milijuna iskazanih za 2025. naspram preklanjskih 73,6 milijuna dobiti značiti i osjetno nižu dividendu.

Za veći dio dionica u sastavu Crobex10 indeksa najaktivnijih dionica na domaćem tržištu još nisu najavljene skupštine s prijedlozima dividendi. Oni se tako u slučaju Končara, Podravke, Adrisa, Atlantic grupe ili Žita tek očekuju. No, na temelju prošlogodišnjih rezultata poslovanja i dosadašnje ili deklarirane dividendne politike za ovu se godinu uglavnom (osim HPB-a) očekuju nešto veće dividende, iako to u slučaju npr. Končar grupe kao glavne burzovne zvijezde i dalje znači skromne dividendne prinose, što se dijelom pripisuje snažnom ciklusu kapitalnih ulaganja, uključujući i mogućnost preuzimanja.

No, u slučaju Končara – kako matičnog društva tako i Končar – Distributivnih transformatora (KODT) i Dalekovoda – ulagači ionako daleko više igraju na kapitalne dobitke. Cijene tih dionica u proteklih nekoliko godina su višestruko porasle. I nakon korekcije koja je na dioničkim tržištima uslijedila od veljače pod utjecajem jačanja geopolitičkih napetosti, njihove su cijene još uvijek na 59 posto rasta u proteklih dana za Končar d.d., odnosno na +75 posto kod KODT-a te +120 posto kod Dalekovoda.