EN DE

Amerikanci ne vjeruju u Obamin plan oporavka

Autor: Tomislav Pili
16. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Recesija u SAD-u gora je nego se pretpostavljalo, a nezaposlenost je na najvišim razinama od 1983. godine. Američki predsjednik Barack Obama polako, ali sigurno gubi povjerenje javnosti u borbi protiv ekonomske recesije. Američki mediji sve više pišu kako su Obamina predizborna obećanja ispunila samo svoju primarnu svrhu – privlačenje naivnih glasača. Tako ugledni magazin Time priziva sjećanje čitatelja na početak godine kada Barack Obama još nije bio inauguriran za prvoga crnog predsjednika SAD-a, najveće svjetske ekonomije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nestimulativne stimulacije
Tada su dvoje njegovih glavnih ekonomskih savjetnika, Christina Romer i Jared Bernstein, tvrdili da će 787 milijardi dolara težak stimulativni paket pokrenuti američku ekonomiju i zadržati stopu nezaposlenosti ispod 8 posto. Naime, prema planu je trebalo biti stvoreno ili sačuvano između 3 i 4 milijuna radnih mjesta. Međutim, kako sada stvari stoje, stimulativni paket usvojen u Kongresu sredinom veljače mnogo je manje stimulativan nego što su to njegovi tvorci zamislili. U lipnju je stopa nezaposlenosti u SAD-u dosegla 9,5 posto, najviše od 1983. godine. Prema službenim podacima, od proklamiranih 3 milijuna novih radnih mjesta za sada je stvoreno samo 150.000. Potrebno se prisjetiti kako su Romer i Bernstein tvrdili da će bez stimulativnog paketa nezaposlenost do lipnja 2009. porasti na 8,5 posto. Unatoč tome Romer i Bernstein zauzimaju neke od ključnih pozicija u Obaminoj administraciji. Naime, Christina Romer šefica je Vijeća ekonomskih savjetnika, dok je Bernstein glavni ekonomist i savjetnik za ekonomska pitanja potpredsjednika Joea Bidena. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak Vijeće ekonomskih savjetnika naglašava kako je “stimulativni paket stvorio mogućnosti za djelatnike u zdravstvenoj njezi, obrazovanju i energetici”. Ekonomisti pod vodstvom Romera i dalje ne odustaju od stvaranja 3 milijuna radnih mjesta, ali do kraja 2010. godine. “Očekuje se da će različiti oblici fiskalnih poticaja ostvariti snažan pritisak na agregatnu potražnju i pomoći ekonomskom oporavku”, stoji u izjavi Vijeća ekonomskih savjetnika.

Recesija u SAD-u gora je nego se pretpostavljalo, a nezaposlenost je na najvišim razinama od 1983. godine. Američki predsjednik Barack Obama polako, ali sigurno gubi povjerenje javnosti u borbi protiv ekonomske recesije. Američki mediji sve više pišu kako su Obamina predizborna obećanja ispunila samo svoju primarnu svrhu – privlačenje naivnih glasača. Tako ugledni magazin Time priziva sjećanje čitatelja na početak godine kada Barack Obama još nije bio inauguriran za prvoga crnog predsjednika SAD-a, najveće svjetske ekonomije.

Nestimulativne stimulacije
Tada su dvoje njegovih glavnih ekonomskih savjetnika, Christina Romer i Jared Bernstein, tvrdili da će 787 milijardi dolara težak stimulativni paket pokrenuti američku ekonomiju i zadržati stopu nezaposlenosti ispod 8 posto. Naime, prema planu je trebalo biti stvoreno ili sačuvano između 3 i 4 milijuna radnih mjesta. Međutim, kako sada stvari stoje, stimulativni paket usvojen u Kongresu sredinom veljače mnogo je manje stimulativan nego što su to njegovi tvorci zamislili. U lipnju je stopa nezaposlenosti u SAD-u dosegla 9,5 posto, najviše od 1983. godine. Prema službenim podacima, od proklamiranih 3 milijuna novih radnih mjesta za sada je stvoreno samo 150.000. Potrebno se prisjetiti kako su Romer i Bernstein tvrdili da će bez stimulativnog paketa nezaposlenost do lipnja 2009. porasti na 8,5 posto. Unatoč tome Romer i Bernstein zauzimaju neke od ključnih pozicija u Obaminoj administraciji. Naime, Christina Romer šefica je Vijeća ekonomskih savjetnika, dok je Bernstein glavni ekonomist i savjetnik za ekonomska pitanja potpredsjednika Joea Bidena. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak Vijeće ekonomskih savjetnika naglašava kako je “stimulativni paket stvorio mogućnosti za djelatnike u zdravstvenoj njezi, obrazovanju i energetici”. Ekonomisti pod vodstvom Romera i dalje ne odustaju od stvaranja 3 milijuna radnih mjesta, ali do kraja 2010. godine. “Očekuje se da će različiti oblici fiskalnih poticaja ostvariti snažan pritisak na agregatnu potražnju i pomoći ekonomskom oporavku”, stoji u izjavi Vijeća ekonomskih savjetnika.

Vrijeme i novac
Prema prošlotjednim izjavama vrha administracije, glavni razlog što stimulativni paket još ne daje očekivane rezultate jest prekratko promatrano razdoblje. Prema riječima vladinih dužnosnika, još početkom godine administracija je upozoravala kako će većina pozitivnih efekata biti vidljiva tek u drugom polugodištu 2009. godine. Obrani stimulativnog paketa pridružio se i sam predsjednik Obama odbacivši apele za novim stimulativnim paketom. Prema Obaminim riječima, sadašnjem paketu potrebno je dati još vremena kako bi pokazao sve pozitivne efekte. Osim toga, argumentira Obama, većina novca iz aktualnog paketa još nije potrošena, odnosno uložena.

činjenice

Pogrešna ulaganja
Vincent Reinhart, suradnik Američkog instituta za poduzetništvo i bivši glavni ekonomist Saveznih rezervi, smatra da je najveći problem stimulativnog paketa taj što stimulira samo dijelove gospodarstva, poput zdravstvene njege i proizvodnje opreme za obnovljive izvore energije. “Ti bi sektori ionako sami rasli”, smatra Reinhart.

Spas u proizvodnji
Reinhart smatra da bi bilo mudrije kada bi novac iz stimulativnog paketa bio usmjeren u proizvodni sektor kako bi se potaknula i zadovoljila potražnja te ublažio pad zaposlenosti. Naime, američki realni sektor zabilježio je najviše otpuštanja radnika, a slijedi ga financijski sektor.

Autor: Tomislav Pili
16. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close