Većina Hrvata radije troši, pa rast kamata na štednju razumije samo 36 posto

Autor: Poslovni dnevnik , 14. svibanj 2020. u 22:00
U usporedbi sa zemljama regije, hrvatski rezultat je iznadprosječan/SHUTTERSTOCK

Mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatka financijskih znanja i vještina, a pismeniji su ispitanici koji žive u gradu.

Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj je, u odnosu na 2015. godinu, blago porasla, no mladi i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina, pokazuje istraživanje koje je provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske tako iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 posto), u odnosu na 11,7 bodova (56 posto) iz 2015. godine, navodi se u četvrtak u priopćenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB).

Osim u Hrvatskoj, istraživanje je još provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Valja naglasiti kako je razina financijske pismenosti u Hrvatskoj od 59 posto iznadprosječna u usporedbi s tim zemljama, čiji je ukupni prosjek iznosio 12 bodova, odnosno 57 posto. Hrvatska se s 12,3 boda približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. godine, koja je iznosila 12,7 bodova, odnosno 60 posto, pokazuje istraživanje.

Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih skupina, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne grupe.

Iako se u Hrvatskoj bilježi porast ukupne razine financijske pismenosti, mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima, a financijska pismenost pozitivno je korelirana s razinom informatičke pismenosti.

Muškarci su pokazali nešto višu razinu financijskog znanja u odnosu na žene. Prilikom ispitivanja mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. U odnosu na 2015. hrvatski građani su poboljšali svoje financijsko znanje, sa 60 na 65 posto, te financijsko ponašanje, s 51,1 na 55 posto, dok je istodobno pogoršan njihov odnos prema trošenju novca, sa 60 na 56 posto.

Također, u promatranom razdoblju, u Hrvatskoj je povećan udio ispitanika s visokom razinom financijskog znanja, s 45 na 58 posto. Tako ih 88 posto razumije koncept kamate na zajam, no primjerice znatno im je zahtjevniji izračun složene kamate, pa je u tom segmentu znanje iskazalo 36 posto ispitanih.

U odnosu na 2015. poboljšalo se i financijsko ponašanje hrvatskih građana, pa tako pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem kroz štednju, pravovremeno plaćanje obaveza i promišljenu kupnju, iako nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju.

Primjerice, 74 posto hrvatskih građana račune plaća na vrijeme, dok je u istraživanju 2015. godine taj postotak iznosio 61 posto. Analiza odnosa prema novcu pokazuje kako i nadalje značajan dio građana preferira potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju, pri čemu 60 posto ispitanika smatra da “novac postoji kako bi se trošio”.

Komentirajte prvi

New Report

Close