Djelatnici slovenskog Ureda za zaštitu konkurencije u pratnji policije nenajavljeno su u ponedjeljak banuli u sjedišta triju najvećih slovenskih trgovačkih društava – Mercator, Spar i Engrotuš. Zaštitnici konkurencije u sjedištima trgovačkih tvrtki tražili su dokaze o njihovu kartelskom dogovaranju cijena. Pregledom elektroničke pošte vodećih ljudi trgovačkih kuća tragali su za prepiskom trgovaca i njihovih dobavljača kako bi prikupili dokaze o dogovaranju cijena ponajprije prehrambenih proizvoda.

Stigla i policija
Ured za zaštitu konkurencije još u prosincu prošle godine pokrenuo je postupak protiv Mercatora, Spara i Engrotuša zbog sumnji da kartelno dogovoraju maloprodajne cijene i usklađeno ograničavaju dobavljače pri prodaji robe drugim trgovcima te im određuju kad mogu povećavati cijene. Postupkom su uz trgovce obuhvaćeni i pojedini njihovi dobavljači mesa, mlijeka i pekarskih proizvoda. Finance podsjećaju da su prvo pojedini dobavljači uredu prijavili trgovce, a potom su trgovci uzvratili podnošenjem prijave protiv dobavljača. Ured za zaštitu konkurencije postupak je pokrenuo ubrzo nakon što je premijer Janša optužio najveće slovenske trgovce da su glavni krivci za skokovit rast cijena hrane. Najnovija akcija Ureda za zaštitu konkurencije u sjedištima Mercatora, Spara i Engrotuša kod njihovih je čelnika izazvala čuđenje jer je izvedena uz policijsku potporu. Tvrde da su od početka postupka korektno surađivali s Uredom za zaštitu konkurencije dostavljajući mu svu traženu dokumentaciju i objašnjenja svojih poslovnih poteza pa smatraju da je sudjelovanje policije bilo suvišno u akciji koju je ured proveo u njihovim poslovnim sjedištima. Šef ureda Jani Soršak u Delu pojašnjava da je policija sudjelovala u akciji njegovih ljudi jer je postojala mogućnost da im se ne dopusti ulazak u sjedišta trgovačkih tvrtki. Kako se to nije dogodilo, policija se odmah povukla i nije sudjelovala u pretraživanju elektroničke pošte i prikupljanju dokaza protiv trgovaca. Soršak tvrdi da je akcija bila nužna jer iz trgovačkih tvrtki u dosadašnjem postupku nisu dobili zadovoljavajuće podatke, odnosno zato što im trgovačke tvrtke nisu dostavile podatke za koje ured navodno zna da postoje, a trgovci tvrde da ih nema. Angažiranje policije u najnovijoj akciji Ureda za zaštitu konkurencije dodatno će ispolitizirati njegove aktivnosti, pogotovo sada nakon što je i službeno započela predizborna kampanja za rujanske parlamentarne izbore. Oporba i dio javnosti i dosad su postupak Soršakova ureda protiv trgovaca, ali i njegovo preispitivanje menadžerske koncentracije vlasništva u Pivovarni Laško, Mercatoru, Istrabenzu, Perutnin Ptuj, SCT-u i Termama Četež uglavnom kvalificirali kao politički obračun Janšine vlade s tvrtkama koje im nisu po volji, ali i kao dio predizborne kampanje Janšina SDS-a koji nastoji pridobiti birače lovom na tajkune i obračunom s navodno nezakonitim menadžerskim stjecanjem vlasništva u vodećim slovenskim tvrtkama.

I vlasnici Čateža na meti
Osim upada u sjedišta trgovačkih tvrtki, Ured za zaštitu konkurencije ovoga je tjedna podigao buru i odlukom o oduzimanju prava glasa dijelu vlasnika Termi Čatež. Ured tvrdi da su pet vlasnika Termi Čatež – DZS, luksemburška tvrtka Towra, američki EQT Group, MB Satler Investicije i Petpet – koncentrirale 47 posto vlasništva u Čatežu zbog čega su bili dužni objaviti preuzimačku ponudu, a nisu to učinili zbog čega im se oduzima pravo glasa dok ili ne objave preuzimačku ponudi ili ne svedu svoje vlasništvo u Termama Čatež na 25 posto vlasništva. Vlasnik i predsjednik Uprave DZS-a Bojan Petan, koji je ujedno i predsjednik Uprave Termi Čatež prema tvrdnjama Ureda za zaštitu konkurencije zapravo je postao najveći vlasnik u Čatežu uz pomoć pet tvrtki koje su vlasnički povezane s njim, a zajedno su prikupile 47 posto vlasništva u Čatežu. Petan je i inače najavio kako će već ujesen preuzeti Terme Čatež i u tu je svrhu iz dobiti DZS-a već izdvojio 11 milijuna eura. Oduzimanje prava glasa vjerojatno će Petana natjerati da pokrene postupak preuzimanja Termi Čatež prije skupštine dioničare u kolovozu. No ako pet vlasnika ne povrate pravo glasa do skupštine na njoj bi država – Kad i Triglav – imala uvjerljivu većinu kao vlasnik 59 posto kapitala nakon zamrzavanja Petanovih 47 posto kapitala. A time je Janšina vlada zasad stekla prednost da odlučuje o vlasničkoj sudbini Termi Čatež.