U obrascu za vrednovanje imovine Quaestus nekretnina, zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine, stoji da vrijednost po dionici iznosi 100,42 kune, dok istodobno cijena dionice Quaestus nekretnina na Zagrebačkoj burzi stoji 95 kuna, što čini diskont od 5 posto. Naime, vrijednost cjelokupne imovine Quaestus nekretnina vrijedi 226,5 milijuna kuna, a kada se podijeli s brojem izdanih dionica kojih je 2,26 milijuna, onda se dobije vrijednost po dionici od 100,46 kuna. To ujedno predstavlja i povećanje u odnosu na svibanj kada je vrijednost po dionici iznosila 99,72 kune. Razlika u cijeni imovine po dionici i cijene dionica na burzi nije neuobičajena kada su u pitanju zatvoreni investicijski fondovi, a pogotovo oni za ulaganje u nekretnine.

Procjena vrijednosti
Naime, kod nekretninskih je fondova drukčiji izračun imovine, odnosno vrijednosti po dionici, jer je riječ o procjenama vrijednosti pojedine nekretnine. Dionica na tržištu ovisi ipak o zakonu ponude i potražnje i očekivanjima ulagača. Ako je cijena dionice na tržištu niža od cijene imovine, tada je riječ o diskontu. Tako je, primjerice, nekretninski fond Jadran kapital objavio da je vrijednost imovine po dionici iznosio 116 kuna, dok je na Zagrebačkoj burzi cijena dionice bila maksimalno 100 kuna, što znači da je veličina diskonta iznosila 8,15 posto neto imovinske vrijednosti. U Hrvatskoj postoji šest fondova za ulaganje u nekretnine i relativno su novi. Nekretninski fondovi prvi su od specijaliziranih investicijskih fondova koji su se počeli pojavljivati u Hrvatskoj, a prvi takav osnovan je početkom 2005. pod imenom Terra Firma. Tom je fondu, primjerice, u svibnju vrijednost imovine po dionici iznosila 1431 kunu, dok se u istom razdoblju cijena dionica na Zagrebačkoj burzi kretala u rasponu od 950 do 1000 kuna.

Ulaganja u zemljište
Quaestus je najveći nekretninski fond s temeljnim kapitalom u iznosu 225,5 milijuna kuna. S radom je Quaestus započeo 2003. godine kao prvo hrvatsko društvo za upravljanje rizičnim kapitalom u iznosu od 252 milijuna kuna, a onda je u siječnju ove godine odlučeno da se osnuje nekretninski fond. Cijena jedne dionice u javnoj ponudi iznosila je 100 kuna. Mirovinski fondovi upisali su 29 posto izdanja, dok su ostali institucionalni investitori upisali 15 posto izdanih dionica. Fizičke osobe u upisu su sudjelovale s ukupno 22 posto, dok su ostale pravne osobe upisale ukupno 34 posto izdanih dionica. Quaestus nekretnine zaključile su u lipnju svoje prvo ulaganje, a riječ je o investiciji u građevinsko zemljište u poslovnoj zoni Rugvica sjever, priopćio je Quaestus. Tim ulaganjem Quaestus zajedno sa strateškim partnerom Željkom Penavićem kontrolira gotovo 250.000 četvornih metara građevinskog zemljišta industrijske namjene u poslovnoj zoni Rugvica sjever. U Quaestusu nisu željeli izvijestiti o iznosu ulaganja. Nedavno je iz Poglavarstva grada Zagreba najavljeno osnivanje nekretninskog fonda koji će kotirati na burzi Zagrebačkog fonda nekretninama, koji bi trebao upravljati i trgovati zagrebačkim nekretninama. Nakon što je došlo do velike korekcije ZSE očekivalo se da će se dio ulaganja usmjeriti u nekretninske fondove. U Hrvatskoj su, prema njima, takvi fondovi ograničeni iznosom troškova koji se priznaju, a za razliku od drugih fondova nekretninski su ipak znatnije opterećeni troškovima razvoja projekata.

Quaestus nekretnine povećale depozit

Quaestus nekretnine povećale su depozit koji je u lipnju iznosio 79 milijuna kuna, što je za 34 milijuna kuna više nego u svibnju. Ulaganja u nekretnine situacija je ostala nepromijenjena te je vrijednost ostala nula. Udjeli u nekretninskim tvrtkama povećani su za 300.000 kuna u odnosu na svibanj te su u lipnju iznosili 33,4 milijuna kuna. Ulaganja na vrijednosne papire iznosili su 114,4 milijuna kuna.