Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi snažno porasli, nakon što su SAD i Kina postigli dogovor o privremenom smanjenju carina, što je ublažilo strahovanja od recesije u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Dow Jones indeks porastao je 2,81 posto, na 42.410 bodova, dok je S&P 500 skočio 3,26 posto, na 5.844 boda, a Nasdaq indeks 4,35 posto, na 18.708 bodova.

Dolazi mir?

Novi obrat u mirovnom procesu: Navala diplomatskih poziva nakon iznenađujuće Trumpove ponude

Na pregovorima u Švicarskoj SAD i Kina postigli su tijekom vikenda sporazum o privremenom smanjenju recipročnih carina, prema kojemu će SAD carine na uvoz iz Kine smanjiti sa 145 na 30 posto, a Kina na uvoz iz SAD-a sa 125 na 10 posto.

Te mjere bit će na snazi 90 dana, a u međuvremenu će se trgovinski pregovori između SAD-a i Kine nastaviti.

Zbog carinskog sukoba, trgovinska razmjena između SAD-a i Kine, vrijedna gotovo 600 milijardi dolara, zapala je u stagnaciju, što je izazvalo poremećaje u opskrbnim lancima i potaknulo strahovanja od rasta inflacije i recesije.

Nakon sporazuma, strahovanja od recesije su ublažena, a ulagači se nadaju da će se uskoro postići i konačni trgovinski dogovor između dva najveća svjetska gospodarstva.

“Ovo je olakšanje jer je bilo puno zabrinutosti zbog carina između SAD-a i Kine. Carine će biti smanjene na puno razumnije razine, pa bi i njihov negativni utjecaj na gospodarstva trebao biti manji”, kaže John Praveen, direktor u tvrtki Paleo Leon.

U 10 od 11 sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer porasle, a najviše u potrošačkom, prosječno 5,7 posto, i tehnološkom, 4,7 posto.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nakon jučerašnjeg skoka, svi najvažniji indeksi nadoknadili su sve gubitke nastale nakon što je 2. travnja predsjednik SAD-a Donald Trump uzdrmao svjetske burze uvođenjem recipročnih carina.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,59 posto, na 8.604 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,29 posto, na 23.566 bodova, a pariški CAC 1,37 posto, na 7.850 bodova.

Većina azijskih burzi porasla, dolar ojačao

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak porasle, drugi dan zaredom, a dolar je ojačao prema košarici valuta jer je ulagače ohrabrio dogovor između SAD-a i Kine o smanjenju carina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto, pa je dosegnuo najviše razine u šest mjeseci.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Japanu porasle između 0,1 i 1,9 posto. U Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 1,6 posto.

Tako većina azijskih burzi prati jučerašnji smjer Wall Streeta, kada je Dow Jones indeks skočio 2,8 posto, S&P 500 oko 3,3, a Nasdaq indeks 4,35 posto.

U pregovorima u Švicarskoj SAD i Kina postigli su tijekom vikenda sporazum o privremenom smanjenju recipročnih carina, prema kojemu će SAD carine na uvoz iz Kine smanjiti sa 145 na 30 posto, a Kina na uvoz iz SAD-a sa 125 na 10 posto.

Te mjere bit će na snazi 90 dana, a u međuvremenu će se trgovinski pregovori nastaviti.

Zbog carinskog sukoba, trgovinska razmjena između SAD-a i Kine, vrijedna gotovo 600 milijardi dolara, zapala je u stagnaciju, što je izazvalo poremećaje u opskrbnim lancima i potaknulo strahovanja od rasta inflacije i recesije.

Nakon sporazuma, strahovanja od recesije su ublažena, a ulagači se nadaju da će se uskoro postići i konačni trgovinski dogovor između dva najveća svjetska gospodarstva.

„Ovo je olakšanje jer je bilo puno zabrinutosti zbog carina između SAD-a i Kine. Carine će biti smanjene na puno razumnije razine, pa bi i njihov negativni utjecaj na gospodarstva trebao biti manji”, kaže John Praveen, direktor u tvrtki Paleo Leon.

No, dio analitičara upozorava da i dalje prijeti rizik od usporavanja rasta gospodarstava.

„Ublažavanje napetosti između SAD-a i Kine bilo je očekivano. A kada se sve i dogovori, carine će biti drastično više i pritiskat će rast američkog gospodarstva”, kaže Christopher Hodge, ekonomist u tvrtki Natixis.

Rejting agencija Fitch procjenjuje da sada prosječna efektivna carinska stopa u SAD-u iznosi 13,1 posto, znatno manje od 22,8 posto, koliko je iznosila prije dogovora SAD-a i Kine.

No, to je i dalje najviša razina carina od 1941. godine i znatno viša u odnosu na 2,3 posto, koliko je iznosila na kraju 2024. godine.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,67 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 100,58 bodova.

Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 145,85 na 148,30 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1095 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1230 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,25 posto, na 64,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,24 posto, na 61,80 dolara.