U stabiliziranju valuta središnje banke okrenule se zlatu

Autor: Poslovni dnevnik , 22. ožujak 2023. u 22:00
Foto: PD

U samo godinu dana globalne monetarne institucije povećale su imovinu u najplemenitijem metalu za 152 posto, čulo se na 1. Konferenciji o zlatu u Zagrebu.

Ulaganje u investicijsko zlato ponovno se i u trenutačnim složenim, globalno izazovnim ekonomskim uvjetima, pokazalo kao najbolje rješenje za zaštitu imovine građana i institucionalnih investitora, zaključak je to 1. Konferencije o zlatu, koja se održala u Zagrebu.

Da svijet, građani, poduzetnici i investitori trebaju zlato kao uvijek sigurno utočište, dokazuje i postignuta trenutačna rekordnu cijena zlata od gotovo 2000 dolara za uncu.

Inflacija se vratila, a kamatne stope rastu. Svijet i globalna ekonomija su danas puno nestabilniji nego prije nekoliko godina. Upravo zato zlato ponovno postaje nezaobilazna imovina koju treba imati u ovakvim nestabilnim vremenima, istaknuo je investicijski analitičar i izvršni direktor Loti Tradinga Neven Vidaković.

48

dolara iznosila je cijena unce zlata u ožujku 1972., a 1962 dolara u ožujku 2023.

Stabilni rast
Kada tradicionalni ulagački instrumenti, poput obveznica, štednje u bankama, te ulaganja u nekretnine, postanu nesigurni, građani, ali i svi ostali investitori posežu za investicijskim zlatom, istaknuo je direktor Centara Zlata Saša Ivanović.

To je potkrijepio činjenicom da cijena zlata u zadnjih 50 godina stabilno raste. Na primjer, u ožujku 1972. cijena unce zlata je bila na 48 dolara da bi u ožujku 2023. narasla na 1962 dolara. Zato je ulaganje u investicijsko zlato puno isplativije od čuvanja novca u banci ili kod kuće, istaknuo je Ivanović.

Premda “zlatni standard” koji je u povijesti bio okosnica svih monetarnih sustava ne postoji već više od 50 godina, središnje banke većine zemalja u svijetu, posljednjih godina, kupuju zlato u velikim količinama.

Prošle godine, u samo godinu dana, središnje banke u svijetu povećale su imovinu u zlatu za čak 152 posto, naglasio je Marijo Kokić, menadžer za ključne kupce najstarije njemačke talionice plemenitih metala Heimerle + Meule.

Na konferenciji je jedan od sudionika bio i Neven Vidaković/PD

Povećana potražnja središnjih banaka za zlatom pokazuje da ono i dalje ima izuzetno važnu ulogu u stabiliziranju svjetskih valuta, posebno u nestabilno vrijeme. Od uvođenja eura do danas, cijena zlata je narasla čak šest puta, zaključio je Kokić.

Gdje smo i kako dalje, glavno je dnevno, tjedno, godišnje pitanje u ovo vrijeme neizvjesnosti i nesigurnosti u kojem se danas nalazimo. Zona sigurnosti, poslovno promatrano, postaje daleka obala – vidljiva tek na horizontu.

U takvim uvjetima, nekretnine i zlato zamjenjuju ulaganja u dionice i obveznice ili držanje gotovog novca, smatra Mladen Vedriš s veleučilišta Efectus. Kako ističe Vedriš, daljnja događanja bit će interakcija niza varijabli – geopolitičkih, ekonomskih, socijalnih, a već u bliskoj budućnosti, snažno će se ispreplitati realna događanja te percepcija i psihologija građana i tržišta.

Vidaković

Svijet i globalna ekonomija danas su puno nestabilniji nego prije nekoliko godina. Upravo zato zlato ponovno postaje nezaobilazna imovina.

Značajni udio
Hrvatska kovnica novca, kao jedini hrvatski proizvođač investicijskih zlatnika, kontinuirano daje svoj doprinos hrvatskom tržištu investicijskog zlata, ističe to predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta.

Atraktivne, ograničene serije zlatnika izdane u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, s motivima bliskima domaćim, ali i stranim kupcima, polako, ali sigurno zauzimaju sve značajniji udio na tržištu.

Nekad su građani ulaganje u zlato smatrali kompliciranim. Činjenica da se danas u zlato može ulagati na više načina, a da kod kupovine fizičkog zlata koje se i smatra najboljom opcijom, ima veliki broj opcija i vrijednosti, kupnja zlata je jednostavna, objašnjava to Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata.

Investicijsko zlato lako se može čuvati i jednostavno u svakom trnutku unovčiti, a na tržištu se može kupiti veliki broj proizvoda od zlata – od pločica koje teže samo 1 gram, pa preko popularnih zlatnika, do poluga težine 1 kilogram, objasnio je Kokanović. 

Komentirajte prvi

New Report

Close