Borba za mjesto regionalnog lidera među zračnim lukama sve se više zahuktava. Zagrebački i beogradski aerodrom, svaki sa svojim prednostima i nedostatcima, gotovo pa ravnopravno kandidiraju za to mjesto, a u utrci za broj jedan ne treba zanemariti ni Ljubljanu koja posljednjih godina intenzivno radi na razvitku posebno teretnog prometa. Zagrebačka Zračna luka ima perspektivu i velike razvojne planove, Beograd je već krenuo u temeljitu rekonstrukciju, a Ljubljana traži svoje mjesto pod suncem najviše preko cargo prometa. Poslovanje iz prvih deset mjeseci pokazuje da su aerodromi za razliku od većine aviokompanija postali vrlo unosan biznis. Sve više letova i putnika donosi im povećani prihod, a rastući troškovi za gorivo kao i jačanje konkurencije negativno utječu na dobit avioprijevoznika.
Manje robe u Zagrebu
Zračna luka Zagreb je od siječnja do listopada ove godine zabilježila 1,45 milijuna putnika što je 9,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a broj operacija zrakoplova povećan je na 34.688 što je 8,5 posto više. Riječ je o trećini putnika koji su se koristili uslugama svih hrvatskih aerodroma u spomenutom razdoblju, što je svakako specifičnost Zagreba u odnosu na Beograd i Ljubljanu. Dok je Pleso jedan od devet aerodroma u državi, od kojih su najmanje četiri ozbiljni aerodromi koji mogu preuzeti dobar dio posla na sebe, Surčin i Brnik su praktički jedini aerodromi u Srbiji, odnosno Sloveniji, tako da preko njih ide kompletan zračni promet u tim državama. Što se tiče prijevoza robe, Zagreb je do kraja listopada zabilježio 7,5 tisuća tona robe što je gotovo 5 posto manje nego godinu prije. Razlog smanjenog obujma prometa je prestanak prijevoza grgeča iz Afrike preko Plesa. Međutim, zagrebačka Zračna luka pokušava prevladati taj nedostatak tako da je – ako bi se isključili grgeči – promet robom ipak bio povećan. Riba je ključna i na splitskom aerodromu čiji promet najviše ovisi o cijeni tune na dalekoistočnom tržištu. Ako je cijena svježe ribe dovoljno visoka, talijanskom AlItalijom s Resnika tuna ide avionom u Japan, a ako je pak cijena niža, riba se smrzava i brodovima prevozi za Aziju. U Zagrebu mnogo očekuju od ambicioznog plana izgradnje novog terminala čija bi konačna cijena trebala iznositi 212 milijuna eura od kojih će ove godine država izdvojiti 20, a Zagreb dodatnih 13, umjesto predviđenih 18 milijuna kuna. Taj je iznos dovoljan za početak realizacije projekta iduće godine, ali ga se nikako ne može smatrati dovoljnim da se napravi ozbiljniji posao. Prije nekoliko dana pojavila se dodatna mogućnost ulaganja koja bi znatno ubrzala planove direktora Boška Matkovića. Riječ je o investiciji američke kompanije DynCorp International koja je odustala od ulaganja 100 milijuna dolara u cargo centar na aerodromu “Nikola Tesla” u Beogradu. Premda je DynCorp pobijedio na natječaju ponudivši najbolje uvjete, nakon njegova zaključenja Amerikanci su navodno željeli promijeniti stavke ugovora zbog čega je vlada Srbije raskinula suradnju i najavila raspisivanje novog natječaja koji bi trebao aerodromu omogućiti još povoljniji ugovor s obzirom na to da se u protekle dvije i pol godine, kada je DynCorp dobio posao, profit beogradskog aerodroma s milijun eura povećao na gotovo devet milijuna. Beogradska zračna luka “Nikola Tesla” u prvih deset mjeseci ove godine imala je 2,03 milijuna putnika, odnosno 10 posto više u odnosu na prethodnu godinu, broj operacija je iznosio 40.000, što je 16 posto više, a robe za 4 posto.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu