Farmaceutski sektor i dalje je najveći izvoznik u Hrvatskoj, jedan od najjačih pokretača nacionalnog gospodarstva, te jedan od sektora čiji je strateški značaj u pandemiji još više došao do izražaja, na razini Hrvatske, ali i čitave Europske unije. Za njih gotovo i nije bilo lockdowna, radilo se punim kapacitetom uz visoke standarde sigurnosti, i dosad bez ikakvih incidenata. U Hrvatskoj farma i dalje posluje u nestabilnom okruženju zbog kontinuiranog duga države za lijekove na recept, zbog čega najviše pate veledrogerije.

U segmentu proizvođača, Pliva i dalje drži prvo mjesto po visini prihoda i izvoza, što pokazuju i tablice tvrtke Bisnode na temelju rezultata poslovanja u 2019. Zahvaljujući prethodnim ulaganjima, uz to što je uspješno prebrodila restrukturiranje tvrtke majke Teve, Pliva je uspjela u prošloj godini napraviti rast prihoda od 17% i s dosegnutih od 4,8 milijardi kuna uz neto dobit od milijardu kuna, zauzeti 9. mjesto na ukupnoj tablici najuspješnijih kompanija u 2019.

“Dobre rezultate možemo djelomično pripisati rastu prodaje, a najznačajniji razlog rasta prihoda i dobiti bila je komercijalizacija dijela razvojnih projekata te nekih patentnih prava. Naša je lokacija jedna od najkompleksnijih u Teva grupi u Europi i sustavno dokazuje svoju konkurentnost u čitavom nizu područja, a osobito u onom dijelu koji nam omogućuje izvoz znanja, našeg vrlo važnog proizvoda”, pojašnjava predsjednik uprave Mihael Furjan. Kad se osvrće na poslovanje u ovoj godini, dodaje kako je u 2020. još jednom naglašen značaj zadržavanja razvoja i proizvodnje lijekova i aktivnih farmaceutskih tvari u Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji, ne samo za zdravstvene sustave nego i za stabilno gospodarstvo.

Dokazani pokretač

“Upravo je proizvodnja lijekova u EU, pa i Hrvatskoj, odigrala središnju ulogu u osiguravanju redovne opskrbe pacijenata te dodatno upozorila da proizvodnja i ulaganja u Europi koja nikako ne bi smjela biti ugrožena zbog kratkoročnih ušteda koje su, nažalost, u prošlosti dovele do iseljavanja dijela proizvodnje u neke zemlje izvan EU koje imaju jeftiniju radnu snagu, manje ekološke zahtjeve i slično. U šest mjeseci 2020. farmaceutska industrija ostala je jedan od najsnažnijih industrijskih sektora i dokazala se kao jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva čak i u trenucima značajnog pada većine drugih grana, te zabilježila rezultate na razini istog razdoblja prošle godine”, kaže Furjan.

Specifične su okolnosti poduzetnike pa tako i farmaceutske proizvođače dovele u situaciju u kojoj je trebalo gotovo preko noći povećati fleksibilnost poslovnih operacija i radne procese reorganizirati u vrlo izazovnim trenucima, obilježenim povremenim zatvaranjem nekih granica, povećanjem troškova transporta, snažnim potresom u Zagrebu kako bi se osigurala redovna opskrbu tržišta. Plivini pogoni radili su neprekidno i time omogućili opskrbu korisnika na šezdesetak izvoznih tržišta. Pliva je i dalje jedan od najvećih hrvatskih izvoznika s gotovo 90 posto proizvoda namijenjenih stranim tržištima. Do manjeg jednoznamenkastog pada došlo je radi usporavanja stavljanja na tržište novih molekula u SAD-u dok je u Hrvatskoj ostvaren nešto bolji rezultat u usporedbi s istim razdobljem 2019. prvenstveno radi povećane prodaje dezinficijensa, vitamina i proizvoda u segmentu terapije za kardiološke bolesti. Usprkos brojnim izazovima te i dalje vrlo neizvjesnoj drugoj polovici godine očekivanja za 2020. su ostvarenje poslovnih rezultata na razini prošle godine.

Nakon lanjskoj rasta od 4 posto, uz ostvarenih 724 milijuna kuna prihoda, Belupo nastavlja uzlaznu putanju i u 2020. U prvih šest mjeseci su ostvarili 490,3 milijuna kuna prihoda od prodaje, što predstavlja rast od 35,1 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije. U navedenom segmentu, kategorija Bezreceptni program ostvarila je rast prihoda od prodaje u iznosu od 12,2 milijuna kuna, dok je kategorija Lijekovi na recept zabilježila rast prihoda od prodaje u iznosu od 8,5 milijuna kuna u odnosu na usporedno razdoblje.

‘Morali smo biti brzi’

“Korona kriza promijenila je strukturu potražnje, otežala logističke tokove, ukazala na potrebu i potencijal u proizvodnji nekih drugih terapijskih rješenja. Promijenila je i logiku upravljanja kompanijom tako da je redefinirala procese, dodatno potakla digitalnu transformaciju, u nekim organizacijskim cjelinama promijenila koncept organizacije rada. Morali smo biti brzi, jer u krizi trenutna znanja, kompetencije i resursi gube na vrijednosti. U tom kontekstu morali smo mijenjati sebe i svoje poslovne modele, budući da ne postoje više “najbolje prakse”, jer je promijenjen kontekst u kojem su one vrijedile”, ističu u Belupu, koji je također cijelo vrijeme, krizi unatoč, održavao normalan ritam proizvodnje.

Ni u riječkom JGL-u ne osjećaju značajnije smetnje u svakodnevnim poslovnim aktivnostima i prihodima, uz prodajne rezultate i dalje iznad plana, iako je kriza već prisutna u brojnim sektorima, a bilježe se i devalvacija valuta na tržištima Regije CIS (Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Bjelorusija). Lani je JGL imao najveći rast od 25 posto, dosegavši 576 milijuna prihoda. U prvoj polovici ove godine u farmaceutskom dijelu poslovanja nastavili su s rastom prihoda i operativne profitabilnosti, te dosegli rekordnih 355 milijuna kuna, što je rast od 16 posto.

“Pandemija je ipak dovela do značajnog usporavanja potražnje u drugom kvartalu, međutim, čak i u tim okolnostima JGL je uspio održati dvoznamenkast rast i rasti brži od tržišta. Taj rezultat je tim značajniji, s obzirom da je zabilježen pad prodaje u Rusiji i Hrvatskoj, dva najveća tržišta JGL-a. To je odličan rezultat jer govori kako smo uspjeli izgraditi dovoljno veliko i rastuće poslovanje u Ukrajini, Kazahstanu, BiH, Bjelorusiji i B2B tržištima, a time smanjili ovisnost o pojedinim tržištima. Rusija je i dalje naše najveće tržište, na kojem smo ostvarili 33% prihoda u prvoj polovici godine, ali je to smanjenje s 39% lani. Posebno veseli rast u B2B poslovanju za čak 87 posto. Time potvrđujemo konkurentnost na europskoj sceni te osiguravamo važan izvor novih prihoda, u kojem nemamo rizik tečajnih razlika”, ističe Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a. U kompaniji slijedi novi investicijski ciklus u tehnološke kapacitete i sposobnosti te istraživanje i razvoj.

“Nakon investicije od 361 milijun kuna u kompleks JGL Pharma Valley iz 2015. godine, ulazimo u drugu fazu ulaganja s projektom Integra 2020, s ciljem daljnjeg zadovoljavanja potražnje za našim proizvodima, kao i integracije procesa istraživanja i razvoja, proizvodnje i kvalitete na jednom mjestu. Projektom je predviđeno 60-postotno povećanje kapaciteta sterilne proizvodnje, izgradnja pilot pogona, ulaganje u laboratorije za razvoj i kvalitetu, te proširenje skladišnih kapaciteta”, najavio je Ivo Usmiani, predsjednik Upravnog odbora JGL-a.

Veledrogerijski i ljekarnički biznis generalno je lani slijedio trendove rasta čitave industrije, uz Mediku kao najjačeg igrača u veledrogerijskom biznisu s godišnjim prihodom od 3,5 milijarde kuna i rastom od 18 posto. Slijedi Phoenix Farmacija s 2,15 milijarde kuna prihoda i rast od 16 posto, Medical Intertrade koji je lani imao rast prihoda od 9 posto uz prihod od 1,8 milijarde kuna, te Oktal Pharma koja je imala 13% rasta i prihod od 1,8 milijardi kuna. Sve veledrogerije prihodom ulaze u prvih 39 na top ljestvici hrvatskih kompanija, a na Bisnodeovoj listi su i najveći ljekarnički lanci. Najveći je na tržištu Medikin lanac Prima Pharme koji je lani imao promet od 373 milijuna kuna, što je rast od 9,6 posto u odnosu na 2018., slijedi Atlanticova Farmacia s 335 milijuna kuna prohoda i rast od 9,6 posto, dok ljekarne Joukhadar Medical Intertradea lani bilježe rast od 6,3 posto uz 227,7 milijuna kuna prihoda.