Prijedlog EK o uspostavi mehanizma kojim bi se ograničilo cijene plina na tržištu ohladio je hrvatske gospodarstvenike iz redova većih potrošača plina, koji su očekivali da će prijedlog ipak pružiti veću zaštitu od visokih cijena već sada. Prijedlog koji će danas biti na stolu ministara energetike zemalja članica EU predviđa, naime, aktiviranje u trenutku kada cijene plina na nizozemskoj burzi TTF-u dva tjedna pređe 275 eura po MWh i bude 55 eura viša od referentne globalne cijene LNG-a deset uzastopnih dana trgovanja.

Potrebna korekcija

Plan EK predviđa primjenu samo u 2023., a kako je pojasnila povjerenica za energiju Kadri Simson, korektivni tržišni mehanizam nije zamišljen kao rješenje koje će sniziti cijene, već kao alat koji će se koristiti u situacijama kada takva intervencija zatreba radi očuvanja od ekstremnih poskupljenja. Kako će proći ovaj prijedlog, koji se dugo pripremao i oko čijeg koncepta nije bilo suglasja među članicama, vidjet će se na današnjem sastanku ministara energetike, a očekuje se da neke od zemalja poput Francuske, Italije, Španjolske i Poljske, neće biti oduševljene ovim rješenjem. Kakav stav ima Hrvatska, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uoči odlaska ministra Davora Filipovića u Bruxelles dobili smo kratak odgovor: “Republika Hrvatska, odnosno ministar Filipović koji će sudjelovati na sastanku izvanrednog Vijeća za energetiku u Bruxellesu, podržava ograničavanje cijene plina, no ne i prijedlog da gornja granica bude 275 eura”.

Takav stav na tragu je preporuka hrvatskih gospodarstvenika, kojima je cijena plina, iako je ona u odnosu na kolovoški rekord od 340 eura po MWh danas osjetno niža (trenutno je oko 120 eura) još uvijek prevelik teret u poslovanju.

Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i predsjednica Udruženja prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT) kaže kako je postavljena gornja granica od 275 eura još uvijek 13 puta iznad cijene koju je prerađivačka industrija imala ugovorenu do 31. rujna. “Za listopad su ugovorene cijene bile 11 puta veće i to je ogroman trošak koji prerađivačka industrija neće moći dugo podnijeti bez prelijevanja na cijenu proizvoda”, kaže Mrčela. Zbog skupog plina još od kraja veljače stoje pogoni Petrokemije, koja je i najveći korisnik plina u Hrvatskoj.

Podijeljene članice

Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač kaže da iz prvih dostupnih informacija i dokumenata iz Bruxellesa ne vidi operativne prednosti odabranog pristupa. ”Komisija pokušava pokazati napore u rješavanju energetske krize, no očigledno je da su razmimoilaženja određenih članica EU takva da je nemoguće usvojiti realno provedivu odluku koja bi stvarno i mogla utjecati na tržište plina. Ako ostane aktualni prijedlog bit će ‘price cap’ plina, ali na razini koja je i dalje tako visoka da će rijetko biti aktiviran okidač, a čak i onda se predviđa da ako dođe do preusmjeravanja ponude na tržištu, da se i od toga može odustati”, kaže Žmegač.

”Privremeni mehanizam koji je predstavila Komisija postavlja ograničenje cijene plina na burzi na visoku razinu, a mehanizam se počinje primjenjivati od 1. siječnja. Tada ćemo biti već gotovo na polovici zime, odnosno već ćemo svjedočiti posljedicama koje visoka cijena plina uzrokuje industrijskim potrošačima”, ističu u HGK-u, koji su stav o ovom pitanju uputili preko Eurochambersa.

Da bi bio odobren, prijedlog EK mora dobiti potporu najmanje 15 članica, a protekla dva mjeseca dok se brusio, zemlje su bile podijeljene oko rješenja. Neke su, poput Poljske, tražile da granica za djelovanje bude na 150, najviše 180 eura po MWh, a Njemačka je bila protivnik ograničavanja cijena smatrajući da će time stvoriti poremećaje i otežati nabavu plina na međunarodnim tržištima plina.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju