Ionako smanjenoj globalnoj aktivnosti u spajanjima i preuzimanjima (M&A, mergers & acquisitions) zbog otežane dostupnosti kapitala veliku smetnju posljednjih njeseci predstavlja još jedno recesijsko “čedo” – izrazita valutna volatilnost. Naime, tečaj dolara je od ožujka pao za 15 posto u odnosu na britansku funtu i 9 posto u odnosu na euro. Takvi trendovi raduju trgovce na deviznim tržištima, ali ne i vodeće ljude tvrtki koji kalkuliraju koliko bi ih mogla koštati neka nova inozemna akvizicija.

Dodatni troškovi
“Valutna volatilnost oduvijek je problem prilikom spajanja i preuzimanja, no danas je taj problem posebno izražen jer takva razina valutne volatilnosti već dugo nije viđena”, rekao je za Financial Times James Douglas, savjetnik u revizorskoj kući Deloitte. “Tvrtke koje namjeravaju provesti preuzimanje moraju prije zaključenja posla donijeti odluku hoće li transakciju platiti u valuti države u kojoj je sjedište tvrtke-mete”, dodao je Douglas. Goleme dodatne troškove koje potencira valutna volatilnost dobro oslikava analiza JPMorgana na primjeru europske tvrtke koja sada želi preuzeti kompaniju u SAD-u vrijednu 50 milijardi dolara. U tom slučaju, tvrdi JPMorgan, tvrtka sa “starog kontinenta” mora platiti 754 milijuna dolara više nego prije godinu dana prije zbog promjene tečaja. U takvim uvjetima kompanije nemaju pravo na pogrešku ukoliko se odluče na akviziciju, smatra Rashid Hoosenally, šef trgovanja stranom valutom Deutsche Bank.

Otežano financiranje
“Troškovi u slučaju da nešto krene po zlu su sve veći, pa je prostor za pogreške sve manji. Financiranje je otežano, a može postati još teže u slučaju da tečaj ne ide na ruku preuzimatelju”, tvrdi Hoosenally. Primjer koji to potvrđuje je General Electricovo preuzimanje britanskog proizvođača medicinske opreme Amersham. Američka korporacija preuzimanje je najavila u listopadu 2003., a vrijednost posla trebala je biti 7,5 mlrd. funti. Međutim, do zaključenja ugovora u svibnju 2004. dolar je prema funti oslabio za 12 posto, pa je GE trebao platiti dodatnih 350 mil. dolara.Postoji nekoliko rješenja za ublažavanje ovoga problema, tvrde stručnjaci. Tako tvrtke-preuzimatelji mogu cijelu transakciju platiti u nacionalnoj valuti zemlje iz koje je akvizicija ili koristiti financijske derivative poput opcija. Naime, u slučaju da trenutni tečaj ne ide na ruku tvrtki preuzimatelju, a transakcija nije ni izbliza zaključena, tvrtka jednostavno može dopustiti da opciji istekne rok. Tvrtka se tako ne izlaže tečajnom riziku, tvrde oni.

Izdvojeno

Bez žurbe
Da je recesija velika prilika za preuzimanja, ali uz veliki oprez, govori i činjenica da četiri velike kanadske banke strpljivo rade na dubinskom snimanju potencijalnih meta. Tako najveće kanadske banke poput Royal Bank of Canada, Toronto-Dominion Bank, Bank of Montreal te Bank of Nova Scotia pažljivo promatraju svoje potencijalne mete na američkom i britanskom tržištu. “Dobro smo kapitalizirani, a to zna i tržište. Međutim, želim naglasiti kako ne žurimo i nećemo nešto kupiti samo zato jer je dostupno”, kazao je Gordon Nixon, predsjednik Royal Bank of Canada.