Mjere središnje banke primijenjene u ovoj godini dovele su do željenih rezultata u usporavanju rasta inozemnog duga, uz stagnaciju njegova udjela u bruto domaćem proizvodu te bitno usporavanje kreditnih plasmana banaka zasnovanih na inozemnom zaduživanju. Pritom nije onemogućen visok gospodarski rast koji se procjenjuje na 5,9 posto. Navedene ocjene iznesene su na prekjučerašnjem Savjetu HNB-a koji je usvojio projekciju monetarne politike za 2008., ocjenjujući njezine glavne značajke zapravo nastavkom “u osnovi istovjetne novčane politike” kao i ove godine.

Nije kočnica
Središnja će banka, dakle, i dogodine ograničavati previsok rast kreditne aktivnosti banaka, a s tim u vezi Savjet je donio nekoliko već najavljenih odluka usredotočenih na ograničavanje vanjske ranjivosti nacionalne ekonomije, ali “uz nastavak dinamičnog gospodarskog rasta te očuvanje makroekonomske stabilnosti u zemlji”. U HNB-u, naime, drže da ustrajanje na 12-postotnom limitiranju “neoporezivog” rasta plasmana banaka (koji ne podliježe obvezi upisa destimulativnih blagajničkih zapisa) ne predstavlja ograničenje u smislu kontrakcije gospodarskog rasta. Uz procjenu da će krediti stanovništvu i poduzećima na kraju 2007. dosegnuti oko 208 milijardi kuna, 12-postotni rast (bez “kaznenih” blagajničkih zapisa HNB-a) znači zapravo dopušteni rast kredita tim sektorima u 2008. od oko 25 milijardi kuna. S obzirom na to da je nova osnovica (stanje na 31. prosinca 2007.) veća u odnosu na ovogodišnja ograničenja (doduše u hodu modificirana, uz naknadno uvedeno odvojeno praćenje dviju osnovica, tj. bilančnih i izvanbilančnih stavki), posrijedi je zapravo solidan prostor za rast kredita praktički uz neizmijenjene uvjete, odnosno regulatorne troškove.

Veći penali
Rast plasmana pratit će se mjesečno, uz dopušteni rast od jedan posto mjesečno (kumulativno). Obveza upisa blagajničkih zapisa kod prekoračenja navedene stope iznosit će 75 posto osnovice umjesto dosadašnjih 50 posto), a na zapise će se obračunavati niža kamata nego dosad (po godišnjoj stopi od 0,25 posto umjesto 0,75 posto). Među obveznike primjene ove odluke uključene su i štedne banke nastale preoblikovanjem štedno-kreditnih zadruga, te su predviđena i rješenja za eventualne novoosnovane banke, podružnice stranih banaka i štedne banke, ističu u HNB-u. Izmjenama i dopunama Odluke o adekvatnosti kapitala, pak, pobliže su razrađene obveze banaka u odnosu na održavanje minimalne stope adekvatnosti i način njezina utvrđivanja s obzirom na godišnju stopu rasta plasmana i udjel sekundarnih izvora, te s uračunavanjem uvećanih pondera rizika za plasmana s uključenim valutnim rizikom, koji se odobravaju klijentima bez osiguranih vlastitih deviznih prihoda. Prema predviđanjima HNB-a, rast BDP-a mogao bi dogodine iznositi oko 5,1 posto, tečaj bi trebao biti stabilan, dok će stopa inflacije biti iznad ovogodišnjeg prosjeka koji se procjenjuje na oko 2,8 posto. Rast cijena u 2007. potaknut je najviše poskupljenjem poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i nafte, a u 2008. bit će pod utjecajem poskupljenja potkraj 2007., usklađivanja fiskalne i novčane politike te kretanja nafte na svjetskom tržištu.

Suglasnosti za Renka, Širolu, Oštrić i Žižeka

Odlukom Savjeta HNB-a suglasnost za imenovanje predsjednikom Uprave Centar banke dobio je dosadašnji član Uprave Fran Renko, dok će članicom Uprave Partner banke ponovo biti Branka Oštrić. U RBA članica Uprave bit će u još jednom mandatu Jasna Širola, a član Uprave Mario Žižek.

Šoli zeleno za više od 10% Karlovačke banke

Savjet HNB-a odobrio je i nekoliko zahtjeva za stjecanje tzv. kvalificiranih udjela u bankama. Sandi Šola dobio je suglasnost za stjecanje više od 10 posto dionica u Karlovačkoj banci, Boris Barač za više od 33 posto te Mirko Vuković za stjecanje više od 20 posto udjela u temeljnom kapitalu Credo banke, a Banco Popolare Societa Cooperativa za stjecanje više od tri četvrtine udjela u temeljnom kapitalu Banco Popolare Croatia Zagreb.

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima