Agencija Moody’s Investors Service prošli je tjedan povećala kreditni rejting Bosni i Hercegovini s B3 s pozitivnim izgledima na B2 sa stabilnim izgledima. Razlozi za povećanje rejtinga, prema ocjeni Moody’sa, početak su pregovora sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, reforme u oblasti obrane i policije, uspješno uvođenje PDV-a te ostvareni napredak u ekonomiji.
Kao osnovni problemi BiH istaknuti su deficit tekućeg računa i veliki vanjskotrgovinski deficit. Uopćene formulacije Moody’s Investors Servicea navedenih u razlozima za povećanje kreditnog rejtinga BiH za ekonomskim stručnjacima ukazuju kako su u stvari za bolji rejting uglavnom zaslužne komercijalne banke.

Stranci dominantni
Glavninu bankarskog tržišta u BiH kontroliraju strane banke poput Raiffeisen Bank, Uni Credito, Hypo Alpe-Adria-Bank, Nove ljubljanske banke, Volksbank i ostalih. S privatizacijom banaka u BiH Raiffeisen Bank brzo je preuzeo vodeću poziciju zadržavajući najveći tržišni udjel. Prošle godine njegovu vodeću poziciju postupno ugrožava Hypo Alpe-Adria-Bank.
Tržišni udjel Raiffeisen banke BiH je 21 posto, a Hypo Alpe-Adria banke BiH (koja ima dvije banke u BiH, u Mostaru i Banjoj Luci) je 18,9 posto. Aktiva Raiffeisen banke BiH je 1,27 milijardi eura i veća je od aktive dviju Hypo Alpe-Adria banaka za 127 milijuna eura. Hypo Alpe-Adria banka BiH u protekloj je godini imala i veću dobit od Raiffeisen banke BiH 12,37 milijuna eura prema 9,71 milijun. Hypo Alpe-Adria banka imala je veći osnivački kapital od Raiffeisen banke BiH za 30 milijuna eura. Hypo Alpe-Adria banka BiH odobrila je i više kredita od Raiffeisen banke BiH za 152 milijuna eura. U svojim bankama u Mosatru i Banjoj Luci ima i više depozita od Raiffeisen banke BiH za više od 150 milijuna eura. Ukupan udjel depozita Hypo Alpe-Adria banke BiH bio je na kraju prošle godine 28,5 posto, a Raiffeisen banke BiH 24,1 posto svih depozita u komercijalnim bankama u BiH. Hypo Alpe-Adria banka na kraju prošle godine imala je udjel u tržištu kredita od 22 posto, a Raiffeisen banka BiH 18 posto.
Poslovanje Hypo Alpe-Adria banke učinkovitije je jer ima 18 filijala u odnosu na 25 filijala Raiffeisen banke te manje zaposlenih: 812, a Raiffeisen banka BiH 1195. Neto dobit po zaposlenom u Hypo Alpe-Adria banci je 1180, a u Raiffeisen banci 1037 eura.

Skok tržišta
Borbi dviju banaka za prevlast u BiH uskoro će se pridružiti i UniCredit Zagrebačka banka s izvjesnim izgledima preuzimanja vodeće pozicije. UniCredit Group je prošle godine kupio njemački HVB i austrijski Bank Austria Creditanstal u BiH.
Njihovim operativnim pridruživanjem mostarskoj UniCredit Zagrebačkoj banci nastat će najveća banka u BiH u svim dijelovima komercijalnoga bankarskog poslovanja, ali je upitno hoće li Raiffeisen banka BiH i Hypo Alpe-Adria banka novim akvizicijama nastojati zadržati čelne pozicije. Sumirajući poslovanje komercijalnih banaka u protekloj godini, vidljivo je kako je ostvaren znatan napredak. Krediti su rasli u 2005. godini za 26 posto, novčana sredstva 24 posto. Depoziti su povećani za 23 posto. Aktiva banaka dostigla je 4,8 milijardi eura što je za 0,92 milijarde više nego na kraju 2004. godine. Neto dobit komercijalnih banaka u 2005. godini iznosila je 31,19 milijuna eura što je za 35 posto više nego godinu prije. Dobit je ostvarilo 19 banaka, a četiri banke koje su pod prinudnom upravom (Hercegovačka banka Mostar, Poštanska banka Sarajevo, Una banka Bihać i Ljubljanska banka Sarajevo te Bosnia Bank International iz Sarajeva) u prošloj su godini ostvarile gubitke. Štednja je u prošloj godini dostigla iznos od 1,36 milijardi eura.

Gospodarsko sivilo koči i banke
Sređivanju bankarskog tržišta u BiH umnogome je doprinijela Centralna banka BiH čiji je donedavni guverner bio nizozemski financijski stručnjak Peter Nicholl. U travnju prošle godine uspostavljen je Centralni registar kreitnih zaduženja poslovnih subjekata, a Centralna banka već godinama nastoji preuzeti od entietskih agencija za bankarstvo superviziju banaka čime bi se ujedinilo tržište komercijalnog bankarstva u BiH. Premda je bankarstvo najrazvijeniji i najuređeniji dio gospodarstva BiH, njegovoj boljoj učinkovitosti ispriječilo se opće stanje gospodarstva u zemlji. Iako ima najpovoljnije kamate na kredite od svih zemalja srednje i istočne Europe, imaju manju dobit nego banke u drugim zemljama poput Slovenije, Hrvatske ili Bugarske. Povrat novca od aktive u drugim je zemljama procječno 1,56 posto, a u BiH tek 0,72 posto.