Dok se u Hrvatskoj računa da će se deficit krpati novcem budućih umirovljenika, Svjetska banka upozorava da su mirovinski sustavi tranzicijskih zemalja Europe i Azije ugroženi.

Ne provedu li se značajne reforme najviše će patiti današnji mladi i oni siromašniji stariji jer mirovine neće biti dovoljne da im osiguraju minimalni dohodak u starosti.Premda su neke tih zemalja najaktivnije predvodile reforme u svijetu, pri čemu se spominju Hrvatska i Srbija, nije učinjeno dovoljno. "Reforme nisu bile dostatne da omoguće adekvatne mirovine uoči dubokih demografskih promjena. U nekim slučajevima učinjen je korak unatrag zbog kratkoročnih fiskalnih pritisaka", istaknula je potpredsjednica Banke za Europu i središnju Aziju Laura Tuck.

Univerzalnog lijeka za osnovni problem sustava, starenje stanovništva, nema. Muškarci danas mirovinu primaju prosječno 18 godina, žene 23,5, dok je u 1970-ima to razdoblje bilo 15 godina. Izvještaj razmatra dva rješenja: stvaranje dodatnog fiskalnog prihoda koji bi pokrio deficit za isplatu mirovina te povećavanje broja onih koji uplaćuju u sustav. Problem je u tome što zemlje u regiji već imaju vrlo visoko porezno opterećenje, posebno na na rad, što ostavlja malo prostora za stvaranje novog prihoda. Odmak od oporezivanja rada prema porezu na potrošnju i porez na nekretnine mogli bi donijeti dodatni prihod, ali je i u tom području prostor vrlo ograničen u većini zemalja.Povećanje broja onih koji uplaćuju također nije zadovoljavajuće rješenje, smatraju u Svjetskoj banci.

U većini zemalja tranzicijske Europe i središnje Azije većina radnika u naponu snage između 35 i 44 godine već rade. Prostora ima u povećanju radne snage prema starijoj populaciji koja je puno manje prisutna na tržištu rada u usporedbi s vršnjacima u ostalim regijama u svijetu. Također, povećavanje baze onih koji uplaćuju može samo olakšati ili odgoditi nužne reforme ako nema izravne veze između uplaćenih doprinosa i visine mirovine.Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ističe da "najavljeno prebacivanje radnika s beneficiranim stažem u prvi stup nije nužno uvod u destrukciju sustava" te ističe da svaka ozbiljnija analiza pokazuje da je drugi stup superiorniji jer omogućuje potencijal za veće mirovine uz nužno produljenje radnog vijeka kao jedino logično rješenje sve duljeg života".