Pet domaćih banaka ima deset milijardi kuna više depozita nego kredita. Prema najnovijim podacima koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka, na kraju lipnja ove godine domaće banke su imale 279,47 milijardi kuna u depozitima, a 268,25 milijardi su vrijedili plasirani krediti. U tom takozvanom LTD omjeru (Loan To Deposit, odnosno omjer kredita i depozita), najviše iskače Erste banka. Naime, u apsolutnim iznosima, razlika između depozita i kredita iznosi čak 4,19 milijardi kuna. U postocima, LTD omjer iznosi 90,57 posto, što je za šest postotnih bodova manje od omjera cijelog bankarskog sustava koji je na kraju lipnja iznosio 96 posto.
Inače, LTD omjer se koristi kao jedan od statističkih pokazatelja likvidnosti banke. Ako je omjer previše visok, znači da banka nema dovoljno kapitala da bi pokrila nepredviđene kapitalne zahtjeve. S druge strane, ako je omjer suviše nizak, banka vjerojatno ne zarađuje onoliko koliko bi mogla. Od kada se kriza prelila iz Europe u Hrvatsku, banke su plasirale sve manje kredita što zbog manje potražnje a što zbog manjeg broja solventnih klijenata, dok je istodobno štednja nastavila rasti. Usporeno doduše, ali je nastavila. A to se može vidjeti u LTD omjeru. Prije dvije godine, on je bio 99,3 posto, prošle godine je pao na 98,2 posto, a na kraju lipnja je bio 96 posto, pokazuju podaci HNB-a. No, velike banke, a riječ je o njih šest (Zaba, PBZ, RBA, Erste, Hypo i Splitska) 2011. su imale omjer kredita i depozita od 102,5 posto, 2012. godine 101,1 posto a u lipnju ove godine srozao se na 98,5 posto. Takvo kretanje je logično s obzirom na averziju prema riziku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vaš link …
bankarski džon obraz [emo_palacd]
Ovdje je postavljena teza: „Od kada se kriza prelila iz Europe u Hrvatsku, banke su plasirale sve manje kredita što zbog manje potražnje a što zbog manjeg broja solventnih klijenata, dok je istodobno štednja nastavila rasti.“
Kriza se prelila iz Europe u Hrvatsku na krizu koju je sama Hrvatska imala i proizvela. Tako da imamo supstancu krize koja je više hrvatska nego europska. Proizvođač te krize u Hrvatskoj u velikoj mjeri bile su banke, koje u prije „ prelijevanja krize iz Europe“ nisu imale „averziju prema riziku“, nego su dapače, koristili nepostojanje Zakona o financijskim konglomeratima, nepostojanje internih rejtinga i pohlepu po dobiti i rastu kreditnih plasmana.
Izgledalo je kao da obavljaju „ prljavi posao“ nasilnih preuzimanja za anonimne investitore koji su budzašto preuzimali prezadužene tvrtke i tvrtke u teškoćama.
Neki parcijalni istraživački radovi o tome govore i više nego ilustrativno i više nego bi to htjeli reći i pokazati.
A sada, kada se kriza iz Europe „ ulila“ u Hrvatsku, svojim konceptom“ averzije prema riziku“ uvode neku novinu u menadžment komercijalnih banaka, koju nije poznavao ni Peter S. Rose.
A možda je menadžmentski koncept upravljanja „ averzije prema riziku“ koji u konačnici donosi „ višak depozita nad plasiranim kreditima“ onaj resurs za majke koje po obrascima i matrijarhata i obrascima patrijarhata vrši alokaciju i distribuciju kredita???!!!
Uključite se u raspravu