Međunarodni monetarni fond (MMF) u srijedu je objavio ispravljene procjene o financijskim potrebama istočnoeuropskih država, a u novoj procjeni Hrvatska se našla na vrhu ljestvice država s najvećim omjerom kratkoročnog duga i deviznih rezervi.

Hrvatski kratkoročni vanjski dug iznosi malo više od 18 milijardi dolara, dok je odnos duga i deviznih rezervi prešao 150 posto. Prema tom pokazatelju samo su dvije države istočne Europe u lošijem položaju od Hrvatske, a riječ je o Letoniji i Estoniji. Apsolutno najveći iznos kratkoročnog duga ima Rusija, 101,3 milijarde dolara, no to čini tek nešto više od četvrtine njezinih deviznih rezervi. Ekonomski stručnjaci se slažu kako su kratkoročne financijske obveze ključne za ekonomsku stabilnost “nove Europe”. Naime, početkom godine europski kontinent, ionako opterećen financijskom krizom, preplavila je bojazan od potencijalnoga financijskog kraha u istočnoj Europi. Eventualna nemogućnost otplate kredita prijetila je vrlo ozbiljnim financijskim problemima u starim članicama Europske unije jer bi se tako kreditna ekspanzija banaka iz zemalja članica EU tim istim državama vratila kao bumerang. Neke procjene dostizale su iznos od čak 1,7 bilijuna eura duga. Međutim, bankari i političke elite uložili su dosta napora kako bi minorizirali opasnost od kreditnog sloma, tvrdeći da realna vrijednost duga ne prelazi 130 milijardi eura.