Premda mu se Vlada optimistično nada, a dio analitičara predviđa, ni nakon četiri godine krize nema naznaka o svjetlu na kraju tunela. Tvrtke i građane očekuje nastavak recesije i razduživanja u iduće dvije godine, a oporavku se možemo nadati tek 2015., najnovija je prognoza odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke. “U ovoj godini očekujemo dva posto pada BDP-a u prvome redu zbog podbačaja na investicijama, kao i inicijalno negativan utjecaj fiskalne konsolidacije na domaću potražnju”, istaknuo je glavni ekonomist banke Hrvoje Stojić predstavljajući rujansko izdanje publikacije “Macroeconomic Outlook 2013-2014”.

Simbolična nula
Za punu dvoranu poduzetnika i financijaša okupljenih u Hypo centru u kojem se tražila stolica više Stojić nije imao puno dobrih vijesti. “U 2013. i 2014. recesija će se nastaviti, a oporavak od 2015. kaskat će za regijom zbog produljene fiskalne konsolidacije i strukture gospodarstva koje nije izvozno orijentirano”, predviđa. U brojkama to znači 1,5-postotni pad gospodarske aktivnosti iduće godine te “simboličnu” nulu u 2014. Nije prvi put da su prognoze Hypo banke pesimističnije od drugih predviđanja. Razlog je, kazao je glavni ekonomist banke, to što u Hypu vide veće rizike za pad osobne potrošnje u pospremanju državnih financija od drugih analitičara. “No reforme i nastavak interne devalvacije moraju se provesti. Ako su Njemačku zbog interne devalvacije nazivali bolesnikom Europe, ako Hrvatsku budu nazivali bolesnikom jugoistočne Europe, to ne znači da ne provodi reforme”, poručio je. Jedan od glavnih faktora neizvjesnosti bit će rast broja nezaposlenih koji je dosad bio isključivo realnoga privatnog sektora, no s najavom restrukturiranja državnih tvrtki trend seli i u javni sektor.

EU rizik za recesiju
Osim osobne potrošnje i podbačaja investicija ni ostale komponente BDP-a nemaju sjajnu perspektivu. Na izravne strane investicije u iduće tri godine ne treba pretjerano računati jer će njihov uspjeh ovisiti o nekoliko privatizacija državnih tvrtki. “Za privlačenje ozbiljnih ulagača tek treba restrukturirati gospodarstvo i provesti unutarnju devalvaciju”, ponovio je Stojić dobro znanu boljku domaće ekonomije. A paradoksalno, iako će ulazak u Europsku uniju iduće godine otvoriti domaćim tvrtkama tržište od 500 milijuna stanovnika, punopravno članstvo dodatni je rizik za nastavak recesije. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izlazi iz povlaštenih trgovinskih aranžmana sa zemljama Cefte, što će izravno utjecati na poslovanje izvoznika koji najviše prihoda ostvaruju u zemljama regije. U moru loših vijesti ima i nekoliko dobrih. Za razliku od drugih zemalja u regiji Hrvatska nije osobito ranjiva na utjecaj pada inozemne potražnje zbog strukture izvoza. Također se manjak u platnoj bilanci sve više smanjuje pa bi uskoro mogla biti u suficitu. To nažalost nije posljedica velikog rasta izvoza domaćih roba, već pada uvoza zbog sve manje domaće potrošnje, uz pet posto bolje rezultate turističke sezone u odnosu na prošlu godinu. Na pitanje je li došlo do zaokreta u javnim financijama, o kojem se raspravljalo na prethodnom predstavljanju makroekonomskih prognoza, sada je djelomično odgovoreno. “Zaokret u fiskalnoj politici zasada se relativno više temelji na poreznim naporima. Velika reforma socijalnih prava tek nas čeka i zato je važno donijeti Zakon o reprezentativnosti koji će Vladi dati veću mogućnost da donosi potrebne odluke”, rekao je Stojić primjećujući kako Hrvatska za razliku od mnogih u okruženju ima politički konsenzus oko Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Reforme nemaju alternativu
Tijekom konferencije iznesen je stav kako ostaje tendencija precjenjivanja prihoda u državnu blagajnu i preoptimističnih projekcija rasta BDP-a. “Potrebno je više reformskih sadržaja na rashodnoj strani proračuna. Izvjesno je i da će reforme, primjerice restrukturiranje državnih tvrtki inicijalno koštati”, rekao je Stojić. Ne dogodi li se veliko pospremanje na rashodnoj strani, ponovno će biti postavljeno pitanje koliko je duga previše. Spašavanjem investicijskog rejtinga Hrvatska je zadržala dostupnost priuštivog financiranja, privlačenja kvalitetnih investitora i konkurentosti izvoza, no reforme nemaju alternativu. Na bojazni da rezovi neizbježno produbljuju recesiju, Stojić je poručio da procikličnost ne mora biti nužna posljedica ako unutarnja devalvacija poveća konkurentnost, otklone se srednjoročni rizici, stabiliziraju očekivanja o dohotku i osnaže fiskalna pravila. “Od fiskalnih rezova važnije su strukturne reforme i potencijalna stopa rasta; u protivnom slijede novi rezovi i restrukturiranje”, zaključio je Stojić.

Ništa bez izvoza
Bez prilagodbe domaćih troškova, zbog čega su reforme neizbježne, neće biti uspješnog izvoza. Upravo su o njemu na panelu “Izvoz – znamo li kako?” raspravljali top-menadžeri nakon makroekonomske prezentacije. Na pitanje što napraviti da Hrvatska napokon postane izvozna zemlja, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj Zsuzsanna Hargitai ima odgovor. “Uzmite indeks konkurentnosti Svjetske banke i pogledajte nekoliko ključnih područja poput tržišta rada i oporezivanja. To će uvelike pomoći izvozu”, rekla je Hargitai. Potencijala za pomoć izvozu Hrvatska ima u turizmu. “Prošle smo godine kupili nekoliko hotela u Dubrovniku i tek započinjemo dugoročan biznis u Hrvatskoj ako za to bude prilike”, najavio je predsjednik Nadzornog odbora Excelsa nekretnina Davor Lukšić. Panel o izvozu zaključio je predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke Markus Ferstl ključnom porukom iz perspektive bankara prisutnog u regiji već deset godina. “Unatoč negativnim iskustvima pojedinih ulagača u Hrvatskoj je potrebna jača promocija izvoza. Za svakog investitora trebate imati ‘crveni tepih’: vremena su takva da ako imate i samo jednog ulagača, nemojte ga pustiti da ode”, rekao je čelnik Hypo banke. “Austrijski ulagači jedni su od najvećih ulagača u Hrvatsku, no i dalje imaju interesa za nova ulaganja”, rekao je Ferstl.

EBRD

Kriza stvara dobre prilike
“Nemojte propustiti dobru krizu”, poručila je na panelu o izvozu čelnica EBRD-a u Hrvatskoj Zsuzsanna Hargitai. “Kriza nije samo vrijeme u kojem čekate i želite preživjeti, to je vrijeme za restrukturiranje i ofenzivu jer ako neće sada, kada ćete”, upitala je okupljene poduzetnike. Također je potrebno dobro istraživati izvozna tržišta jer “jedan put u Šangaj vjerojatno neće pomoći, ali sustavno istraživanje kineskog tržišta najvjerojatnije hoće”, zaključila je Hargitai.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije