EN DE

Najveće američke banke ipak trebaju još kapitala

Autor: Tomislav Pili
29. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako se smatralo da su sve najveće američke banke prošle test dostatnosti kapitala, nekoliko dana prije objave konačnih rezultata čini se da nije tako

Najmanje šest velikih američkih banaka treba dodatnu dokapitalizaciju jer nisu “prošle” test dostatnosti kapitala u sljedeće dvije, ekonomski zahtjevne godine, otkrili su američkim medijima upućeni izvori. Među bankama koje nisu zadovoljile na tzv. stres-testu nalaze se i velikani poput Citigroupa i Bank of Americe te još nekoliko manjih, regionalnih banaka, kao što su SunTrust Bank, KeyCorp. i Regions Financial Corp.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lažni optimizam
Kao i na samom početku krize, bankari su do samo mjesec dana u javnost izlazili s optimističnim tonovima. Tako je predsjednik Uprave Bank of America Kenneth Lewis početkom travnja izjavio da BoA “apsolutno ne treba dodatnu dokapitalizaciju” nakon što je vlada u tu banku upumpala 45 milijardi dolara pomoći. Citigroup se obratio javnosti izjavom u kojoj stoji da je temeljni kapital banke snažan. Određeni broj banaka dobit će dodatan novac iz vladinih, već dobrano iscrpljenih paketa pomoći, dok će ostalima biti ubrizgan novac od konvertiranja povlaštenih dionica tih banaka u redovne, tvrde izvori bliski američkoj administraciji.

Najmanje šest velikih američkih banaka treba dodatnu dokapitalizaciju jer nisu “prošle” test dostatnosti kapitala u sljedeće dvije, ekonomski zahtjevne godine, otkrili su američkim medijima upućeni izvori. Među bankama koje nisu zadovoljile na tzv. stres-testu nalaze se i velikani poput Citigroupa i Bank of Americe te još nekoliko manjih, regionalnih banaka, kao što su SunTrust Bank, KeyCorp. i Regions Financial Corp.

Lažni optimizam
Kao i na samom početku krize, bankari su do samo mjesec dana u javnost izlazili s optimističnim tonovima. Tako je predsjednik Uprave Bank of America Kenneth Lewis početkom travnja izjavio da BoA “apsolutno ne treba dodatnu dokapitalizaciju” nakon što je vlada u tu banku upumpala 45 milijardi dolara pomoći. Citigroup se obratio javnosti izjavom u kojoj stoji da je temeljni kapital banke snažan. Određeni broj banaka dobit će dodatan novac iz vladinih, već dobrano iscrpljenih paketa pomoći, dok će ostalima biti ubrizgan novac od konvertiranja povlaštenih dionica tih banaka u redovne, tvrde izvori bliski američkoj administraciji.

Prikupljanje kapitala
Prema službenim informacijama ministarstva financija, u programu TARP preostalo je još 109 milijardi dolara, a ako se predviđene uplate u taj vladin program ostvare do kraja ove godine, riznica TARP-a povećat će se za još 134,6 milijardi dolara. Ministar financija SAD-a Timothy Geithner izjavio je da banke mogu doći do dodatnoga kapitala na različite načine. Jedan od njih je konvertiranje povlaštenih dionica koje je dobila vlada u zamjenu za prijašnje injektiranje kapitala u redovne dionice, zatim povećavanjem ulaganja privatnih ulagača ili jednostavno dodatnim transferom novca poreznih obveznika. Očito je da konvertiranjem povlaštenih dionica vlada želi postići da se određen dio banaka alternativnim resursima izvuče iz novog financijskog škripca. Osim toga Geithner je upozorio banke da će one koje se dodatno dokapitaliziraju poreznim novcem pasti pod još veću vladinu kontrolu, uključujući i otpuštanje čelnih ljudi tih banaka. Međutim, analitičari smatraju da vlada na taj način pokazuje svoju slabu stranu.




Država bez novca
“Izazov s kojim će se političari susresti jest u tome što nije jasno ima li vlada dovoljno novčanih resursa i političke sposobnosti za donošenje novog paketa pomoći”, rekao je Bloombergu David Greenlaw, glavni analitičar Morgan Stanley banke. Očekuje se da će konačni rezultati testa dostatnosti kapitala biti objavljeni sljedeći tjedan, a u američkom ministarstvu financija još se vode polemike o količini podataka koje bi trebalo otkriti. Naime, otkrivanje povjerljivih podataka koji ne idu na ruku pojedinoj banci ili bankama moglo bi dodatno uplašiti investitore i srušiti burze iako vlada upravo to želi izbjeći tim potezom.

Autor: Tomislav Pili
29. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close