U jeku velike financijske krize, dok su se investitori na Wall Streetu panično rješavali dionica, bezuspješno pokušavajući napipati dno negativnog trenda, Warren Buffett se javnosti obratio porukom  „Kupujmo američko“. Prema vlastitom priznanju, tajming mu nije baš najbolji, jer je S&P 500 dotaknuo dno tek pet mjeseci kasnije i u međuvremenu izgubio još četvrtinu vrijednosti, ali je na optimizmu u konačnici izdašno profitirao. I što je još važnije, u značajnoj mjeri pomogao sanirati krizu nepovjerenja koju je isprovocirao krah Lehman Brothersa. Petnaestak godina kasnije ozbiljna kriza povjerenja trese kripto sferu, a iz sjene se pomalja kontroverzna figura koja gaji slične ambicije, nudeći (još jednu) zanimljivu paralelu s Velikom recesijom. A njih je (paralela) i bez toga već napretek.

Mudrac iz Omahe

Iako podsjeća na dugogodišnju kampanju Hrvatske gospodarske komore, naslov Buffettove objave nema s njom nikakve veze; u pitanju su, naravno, dionice, a članak se u prvom redu obraća domaćoj publici. Tih mjeseci Buffett intenzivno provodi u djelo svoju glasovitu izreku „ … budite pohlepni kada su drugi bojažljivi“ i za svoju pohlepu s vremenom biva izdašno nagrađen. Ali za ovu priču je važniji drugi, bitno širi aspekt njegovog shoppinga.

Najmudrije ulaganje

Jednostavan savjet Warren Buffeta: Za razliku od novca, ovo je otporno na inflaciju

pohvalio ga

Bush je autor najbolje izjave o ekonomiji koju je Warren Buffet ikad čuo

Pismo je objavljeno u New York Timesu sredinom listopada 2008. godine, nepunih mjesec dana nakon što je Buffett iskeširao pet milijardi dolara za kupnju preferencijalnih dionica Goldman Sachsa. U kontekstu onih bremenitih vremena velike neizvjesnosti, cifra se doista doima impresivnom, no pravu vrijednost deala zapravo je nemoguće procijeniti, jer je javni iskaz povjerenja s potpisom Warrena Buffetta tada bio puno važniji od nominalne vrijednosti investicije. Drugim riječima, Goldman Sachs je tim dealom, u zamjenu za vrlo izdašan honorar (Buffett je transakcijom itekako profitirao), dobio svježi kapital, i što je još važnije, u kritičnoj situaciji posredno unajmio blistavu reputaciju jednog od najcjenjenijih investitora u povijesti. Kako uopće procijeniti vrijednost podrške mudraca iz Omahe?

Dva dana ranije, čelnici Goldman Sachsa su progutali ponos i preoblikovali uglednu investicijsku banku u običnu banku, sve kako bi se ugurali pod okrilje središnje banke i kvalificirali za izdašnu pomoć države. Nije bilo dovoljno. A onda, dan nakon deala s Buffettom, Goldman Sachs je na tržište uspio plasirati i gomilu redovnih dionica, prikupivši još 5,75 milijardi dolara, dodatno stabilizirao bilancu, i ono najvažnije – otklonio tmurna nagađanja o sudbini sličnoj onoj Lehman Brothersa. Kako bi izgledala dokapitalizacija nominalno vrlo rizične financijske institucije bez Buffetta, u trenutku kada se Wall Street opasno ljuljao, a investitori grozničavo gomilali zalihe gotovine, … nećemo nikad saznati.

tvrd stav

Buffet nikada neće ulagati u kriptovalute: ‘Da mi netko ponudi sav bitcoin na svijetu za 25 dolara, ne bi ga kupio’

Iako je tijekom krize nanizao podužu shopping listu (Mars, General Electric, Goldman Sachs, Bank of America, Swiss Re, Dow Chemical …), teza kako je Warren Buffett spriječio kolaps Wall Street svejedno zvuči preuzetno. A onda opet, stvari možemo promatrati i iz drukčije perspektive, podsjećajući kako su banke bile najtanja karika financijskog sustava tijekom Velike recesije. Ako je i bilo nekih dvojbi, lančana reakcija koju je pokrenuo kolaps Lehman Brothersa ne ostavlja previše mjesta drukčijim interpretacijama.

A kolaps nekoć ugledne investicijske banke bio je razoran udar na financijski sustav. Najprije je nanio ogromne gubitke bankama koje su redovito poslovale s Lehman Brothersom, imobiliziravši poveću količinu imovine. Ugrožena  likvidnost sustava zatim je isprovocirala paničnu rasprodaju (gotovina je postala najtraženija roba na tržištu) koja je opasno nagrizala i solventnost financijskih institucija. I konačno, kriza je u prvi plan gurnula counterparty risk, ili u slobodnijem prijevodu, rizik neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. U segmentu financija to, pojednostavljeno, znači da ako jedna banka nema povjerenja u drugu, domino efekt dovodi do (između ostaloga) potpune paralize financijskih tržišta i zamrzavanja kreditne aktivnosti, koja prije ili kasnije izaziva – recesiju. I rast nezaposlenosti, i pad životnog standarda i sve tako to …

Warren Buffett/REUTERS/Rick Wilking/File Photo

Kovrčavi genijalac

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Ovo zadnje, naravno, zasad je nemoguće povezati s kripto valutama. Globalna ekonomija ima već dovoljno problema da bi je baš korekcija kripto valuta gurnula u recesiju. Za sve ostalo nije nimalo teško povući odgovarajuće paralele. Za početak, imamo bijelog viteza. Stopama Warrena Buffetta odlučno grabi Sam Bankman-Fried, kripto milijarder plemenitog podrijetla (roditelji su mu profesori na studiju prava na Stanfordu) i zasigurno jedna od ključnih figura u kripto svijetu. Za razliku od Buffetta, (samo)deklarirani altruist Bankman-Fried, ili još jednostavnije SBF, ne operira iza kulisa – njegova kampanja popularizacije kripto financija djeluje poput turneje kakvog rock benda. Na kojoj su svi dobrodošli, pa čak i boomeri (početkom svibnja na Crypto FTX/SALT konferenciji sugovornici su mu bili Tony Blair i Bill Clinton).

Istini za volju, SBF nije poput većine kripto apostola koji uvijek i svugdje zvuče kao lutke svojih PR trbuhozboraca. Makar je njegov ležeran nastup i šarmantan nastup vjerojatno tek dio dobro promišljenog imidža, SBF se doima kao jedan od nas, običnih smrtnika. Uostalom, njegovo sad već znamenito objašnjenje „yield farminga“, lišeno pseudo-stručnih termina, koje neodoljivo podsjeća na kakvu piramidalnu shemu, ponuđeno valjda u nekakvoj provali iskrenosti, puno toga govori o njemu.

Nakon studija fizike na MIT-u, Bankman-Fried je karijeru započeo u konvencionalnim financijama (Jane Street Capital je jedan od onih tajnovitih market makera koji trguju milijardama svega i svačega) i potom se prebacio u paralelni kripto svemir. Pod njegovom su kontrolom Alameda Research, jedan od najvećih trgovaca kripto valutama, i FTX Trading, najvećih od najvećih platformi za trgovinu … pogodili ste, kripto valutama. Makar bi se dalo raspravljati o potencijalnom sukobu interesa (Alameda Research posluje u svoje ime i za svoj račun, a FTX omogućuje trgovinu svojim klijentima, malim špekulantima), za ovu je priču tek važno istaknuti kako je Bankman-Fried sav svoj teško stečeni ugled (i bogatstvo) bacio na kocku kripto valuta.

Paralela s Buffettom doista jest preuzetna, ali je nastala iz puke potrebe da aktualna zbivanja u kripto svemiru povežemo s velikom financijskom krizom. Anthony Scaramucci, nadasve bizaran dekor američke financijske, a u nešto manjoj mjeri i političke scene (jedan od predsjedničkih asistenata s vjerojatno najmanjim stažem u povijesti), usporedio ga je s J.P. Morganom. Onim „Morganom-većim-od-života“, koji je davne 1907. godine svojim kapitalom također spašavao tržište kapitala. Povijest (ona moderna, američka) ionako nudi pregršt sličnih intervencija, a SBF je, po svoj prilici, odlučio preuzeti taj kurs.

Banke i kriza povjerenja

Pored bijelog viteza (kojemu ćemo se vratiti nešto kasnije), imamo i banke. Kripto banke. Doduše, njihovi osnivači ne vole da ih tako zovemo i redom koriste drukčije, široj javnosti slabije poznate akronime (DeFi, CeFi, TradFi). Svi ostali smo u potpunom suglasju, na tragu odavno postignutog konsenzusa: institucija koja istodobno prima depozite klijenata i odobrava kredite nekim drugim klijentima zove se – banka. U ovom slučaju slabo kapitalizirana, lišena državnih jamstava i bilo kakvih regulatornih okvira, ali ipak banka.

A te banke, platforme, protokoli ili kako već, u značajnoj su mjeri međusobno povezani i opterećeni agresivnom primjenom poluge (leverage). Upravo ta činjenica opravdava paralele sa zbivanjima iz 2008. godine. Nemali broj promatrača je prepoznao situaciju iz 2008. godine, kada je Goldman Sachs opasno visio na rubu bankrota zbog kolapsa Lehman Brothersa, a AIG bio na najboljem puta da učinak tog kolapsa – multiplicira.

Jer na kraju imamo i – krizu povjerenja. Dok su se kripto valute kretale uzlaznim smjerom, tržištem je vladala idila. Svi su bili na dobitku (kao i u tipičnoj piramidalnoj shemi) i „have fun staying poor“ je bio univerzalna, i k tome vrlo popularna replika. Danas stvari izgledaju ponešto drukčije. Doduše, intenzivne korekcije poput aktualne nisu neuobičajena pojava, no razlika leži u vrlo bitnom detalju – tijekom proteklih nekoliko godina, u razmaku između dviju ozbiljnih korekcija, eko sustav kripto valuta (žetona, NFT-ova, DAO čudesa i inih izvedenica) narastao je do neslućenih proporcija, te je neusporedivo kompleksniji. I sada djeluje poput sustava spojenih posuda. Prije nekoliko godina, dvoznamenkasti bi pad bitcoina samo rijetkima djelovao uznemirujuće; bitcoin je do dan-danas ostao sredstvo špekulacije, ali usto još i valuta koju štediše zaključavaju (oročavaju), privučeni vrlo izdašnim prinosima, te kolateral koji nekima drugima daje mogućnost još odvažnijih špekulacija (ludog lova na prinose).

U odnosu na studeni prošle godine, kada je bitcoin dosegao all-time-high (68.000 dolara), otprilike dva bilijuna dolara tržišne kapitalizacije kripto valuta otišlo je u dim. I kako to obično biva, dogodio se domino efekt. Krah Anchor protokola, koji je dotad svoje korisnike vabio dvoznamenkastim prinosima na oročene depozite isprovocirao je krah Terra stablecoina, koji je onda gurnuo u probleme Celsius Network i Babel Finance, nanijevši velike gubitke hedge fondu Three Arrows Capital, zbog kojeg pak Voyager Digitalu (kompaniji koja kotira na burzi u Torontu) prijeti bankrot. Tako otprilike zvuči sažeta kronologija recentnih zbivanja koja je isprovocirala izravnu intervenciju pod pokroviteljstvom Bankman-Frieda.

Posljednje utočište davljenika

Ima tu i podosta sočnih detalja, poput činjenice da u bilanci Voyager Digitala kapital od 258 milijuna dolara predstavlja tek nešto više od 4% aktive. Već bi to moglo opravdati pad cijene dionica od otprilike 95% u odnosu na početak godine, da i ne spominjemo kako im Three Arrows Capital visi oko 660 milijuna dolara (i nitko ne odgovara na telefonske pozive!). U normalnim okolnostima, gubitak bi apsorbirali dioničari i štediše (a banka bi vjerojatno bila likvidirana). Međutim, u igru se uključio najveći dioničar, SBF glavom i kosom; njegov Alameda Reserach je Voyager Digitalu ponudio slamku spasa u obliku 200 milijuna dolara teške kreditne linije, te revolving kredita od 15 tisuća bitcoina (što mu dođe oko 300 milijuna dolara). Hoće li to biti dovoljno za spas kompanije? Odgovor na to će dati štediše, koji su se oduševljavali izdašnim prinosima, a sada ih vjerojatno guši spoznaja da su kreditirali špekulativnu aktivnost hedge fondova. K tome im izdašni prinosi na depozite teško mogu kompenzirati pad vrijednosti zaključanih kripto valuta. A sigurno neće biti sretni ni odlukom da se do daljnjega ograniči mogućnost povlačenja depozita. Bez intervencije izvana, Anchor protokol i Terra stablecoin taj pritisak nisu mogli izdržati.

Samo nekoliko dana kasnije, FTX je platformi BlockFi odobrio kreditnu linija od 250 milijuna dolara, a onda i otvorio pregovore o ulasku u vlasničku strukturu. „Naša je dužnost da zaštitimo digitalni eko sustav i naše klijente“, istaknuo je Bankman-Fried nekoliko dana nakon najave da će „zaustaviti zarazu, pa makar i po cijenu gubitka“.

Bankman-Fried je spremno prihvatio rolu „posljednjeg utočišta dužnika“ („lender of last resort“). Zapravo i nema previše izbora (mogućnost državne intervencije vjerojatno možemo odbaciti), pa se odlučio okladiti na konsolidaciju sektora koja u slučaju pozitivnog ishoda donosi dvostruku korist. Najprije stoga što intervencije ovakve vrste možda mogu zaustaviti stampedo i (okončati svojevrsnu zarazu) u kripto svemiru, što je iznimno bitno za povjerenje ulagača/špekulanata. Nemojmo se zavaravati – zgrtanje novca i bogaćenje preko noći za mnoge je jedina, spomena vrijedna svrha kripto valuta. U tom slučaju, Alameda Research i FTS bi se tijekom krize mogli domoći još dominantnije pozicije.

Međutim, detalj koji čini drastičnu razliku između Buffetta i Bankman-Frieda su – valuacije. Buffett je prije ulagača u Goldman Sachs mogao (barem pokušati) procijeniti realnu vrijednost kompanije. Što to točno procjenjuje SBF? Koliko će kripto valute biti popularne u budućnosti? Bitcoin nema nikakvu intrinzičnu vrijednost; njegova je cijena odraz uvjerenja kupaca (i njihova broja). Vlasnički udio u Voyageru koštao je Alamedu 2,34 dolara po dionici čija se cijena krajem prošloga tjedna kretala oko – 0,55 dolara. Nije baš neka sreća.

A onda opet, mala je to cijena intervencije koja možda može zaustaviti masovnu paniku i spriječiti krah koji bi figurama poput Bankman-Frieda sigurno izbio iz ruku status milijardera. Za to se definitivno vrijedi boriti.