Iza mirovinskih fondova uvjerljivo je najizazovnija godina od njihova osnutka 2002. godine, no unatoč velikim turbulencijama na domaćem i stranom financijskom tržištu, ostvarenim prinosima članovi mogu biti i više nego zadovoljni.

Osim toga, s obzirom da su sa 115,8 milijardi kuna imovine pod upravljanjem mirovinski fondovi uvjerljivo najmoćniji igrači u nebankarskom financijskom sektoru, pripremaju ulaganja vrijedna preko milijardu kuna u oporavak domaćeg gospodarstva, ponajprije malih i srednjih poduzeća koja čine kralježnicu gospodarstva.

Izbijanje pandemije koronavirusa u ožujku donijelo je veliku razinu panike na financijskim tržištima, koje se u domaćim okvirima manifestiralo velikim padom dioničkog indeksa Zagrebačke burze te potresom na tržištu državnih obveznica.

Šok u ožujku

Podsjetimo, sa siječanjske vrijednosti od 2041 boda, CROBEX je u ožujku pao na 1480 bodova što znači da je potonuo više od 27 posto. U odnosu na siječanjsku razinu, vrijednost dionica na Zagrebačkoj burzi tijekom ožujka istopila se za 24,4 milijarde kuna.

Od takvog šoka domaće dioničko tržište još se nije u potpunosti oporavilo, s obzirom da je vrijednost CROBEX-a trenutno oko 1590 bodova. Nesigurnost investitora odrazila se i na domaće obvezničko tržište, no u njegovoj stabilizaciji upravo su mirovinski fondovi odigrali veliku ulogu, kako je na prošlotjednoj konferenciji „Izazov promjene“ podsjetio Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi društva za upravljanje mirovinskim fondovima i čelnik Udruženja mirovinskih društava UMFO. Val panike u proljeće je zapljusnuo i inozemna financijska tržišta.

Primjerice, američki indeks S&P 500 u ožujku je zabilježio dnevni pad od 12 posto, treći najdublji u povijesti, nakon kraha 1987. i sloma burze 1929. godine.

O razmjerima rasprodaje dovoljno govori podatak da je u samo mjesec dana vrijednost dionica na Wall Streetu smanjena preko 8 bilijuna dolara. Međutim, u narednih nekoliko mjeseci svjetska tržišta ubrzano su se počela oporavljati, pa su već do početka rujna dostigla rekordne vrijednosti iz veljače.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

To se odrazilo i na oporavak prinosa hrvatskih obveznih mirovinskih fondova.

Prema podacima iz mjesečnih izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), krajem ožujka prinos u dosadašnjem dijelu godine najbrojnije kategorije B bilježio je minus od gotovo 5 posto.

Dionicama izložena kategorja A bila je u minusu 10,5 posto, a negativni rezultat najkonzervativnije kategorije C iznosio je 1,2 posto. No, rujansko izvješće Hanfe pokazuje da je za prvih devet mjeseci prinos kategorije B u minusu svega 0,8 posto, dok kategorija C bilježi pozitivan rezultat od 0,45 posto. Kategorija A gubitak je snizila na -3,4 posto.

Mirovine su sigurne

Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a, ističe da je 2020. godina vrlo specifična i izazovna u svim društvenim i gospodarskim segmentima. “Stoga je bilo je za očekivati da će burze kratkoročno reagirati na događanja uzrokovana korona virusom, a tržišta je dodatno opteretio i cjenovni rat na nafti između Rusije i Saudijske Arabije“, istaknula je Bojčeta Markoja. Dodaje da je mirovinska štednja dugoročno ulaganje i prinose je važno promatrati u dugačkom vremenskom horizontu.

“Uobičajeno je da se kod dugoročnih ulaganja povremeno dogodi iznimno dobar ili loš mjesec ili godina. Prošla je godina, primjerice, bila izvanredno uspješna za obvezne mirovinske fondove u Hrvatskoj uz prosječni godišnji prinos od 9,04 posto u fondovima kategorije B, u kojima štedi većina građana”, naglašava direktorica UMFO-a.

“U zadnjem desetljeću prošli smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono što je zajedničko svim ovim krizama jest da su se tržišta po njihovom završetku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih 18 godina rada pokazuju dobre prosječne prinose za naše članove“, kaže Bojčeta Markoja. Tome u prilog govori i Hanfina statistika za rujan. Unatoč ovogodišnjem tržišnom potresu, anualizirani prinos od početka rada za kategoriju B u kojoj štedi 1,9 milijuna članova iznosi 5,4 posto.

U kategoriji A prinos je dosegnuo 6,5 posto, a u kategoriji C 5,2 posto. Iz UMFO-a dodatno poručuju da su članovi mirovinskih fondova dodatno zaštićeni činjenicom da fondovi disperziraju svoja ulaganja i na druge klase imovine.

“Dodatnu sigurnost čine i tri različite kategorije unutar drugog stupa, koje disperziraju rizike. Oni koji su neposredno pred odlaskom u mirovinu automatski se prebacuju u najmanje rizičnu kategoriju C, čiji su portfelji dodatno zaštićeni od kratkoročnih oscilacija na tržištima kapitala, obzirom da fondovi kategorije C ne ulažu u dionice“, pojašnjava Bojčeta Markoja.

Stoga je važno naglasiti da su mirovinski fondovi likvidni te fokusirano rade na kapitaliziranju budućih mirovina čemu u prilog govore i visoki prinosi od osnutka, dodaju iz UMFO-a.

No, kriza izazvana koronavirusom pruža mirovinskim fondovima priliku da se aktivno i izravno uključe u oporavak domaćeg gospodarstva. Kako naglašavaju iz UMFO-a, mirovinski fondovi sa 115 milijardi kuna imovine mogu kvalitetno pomoći gospodarstvu i razvoju tržišta kapitala.

Odgovornost prema zajednici

“Prvenstvena zadaća mirovinskih fondova je odgovorno upravljanje sredstvima članova, ali i odgovornost prema široj zajednici te podrška hrvatskom gospodarstvu, kao i razvoj tržišta kapitala. Obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije.

Mirovinski fondovi zasigurno će biti najznačajniji ulagatelji u fondove rizičnog kapitala po CROGIP programu. Osim hrvatskih mirovinskih fondova, u tom će programu sudjelovati i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Europski investicijski fond. Nadalje, pozornost za ulaganja je usmjerena prema prehrambenom i IT sektoru, kao i uslužnim djelatnostima”, poručuju iz UMFO-a.

U budućnosti će svakako rasti i interes za ulaganje u tvrtke koje zadovoljavaju ESG standard, odnosno one koje u svom poslovanju brinu o očuvanju okoliša, socijalnoj uključenosti te kvalitetnom korporativnom upravljanju.

Predviđeno je da CROGIP program dosegne iznos od 205 milijuna eura za ulaganja u poduzeća. “Jedan fond iz CROGIP programa već je operativan, dok su ostali u finalnoj fazi pripreme tako da je moguće da prvo ulaganje vidimo već ove godine, ali puni obujam investicijske aktivnosti najvjerojatnije će se dogoditi sljedeće godine”, zaključuju iz UMFO-a.