Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke dosegnule su krajem ožujka povijesno najvišu razinu od gotovo 10 milijardi eura, a taj bi iznos do kraja godine mogao narasti za dodatnih 500 milijuna eura. Nakon blagog pada od lipnja do srpnja prošle godine međunarodne rezerve strelovito su porasle, pokazuju podaci iz najnovijeg Biltena HNB-a. U točno četiri godine hrvatske devizne rezerve narasle su za čak 3,7 milijardi eura. Većina analitičara slaže se kako se nastavak rastućeg trenda može očekivati u nadolazećim tromjesečjima.

Kupnja deviza
“Rast pričuve rezultat je nekoliko faktora vezanih uz devizne transakcije u sklopu kojih središnja banka kupuje devize od poslovnih banaka”, kaže prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ona smatra da je porijeklo tih deviza uglavnom rezultat visokog vanjskog duga, ali i posljedica dokapitalizacije banaka, deviznog priljeva od turizma te privatizacijskih procesa što sve zajedno radi pritisak na aprecijaciju deviznog tečaja. Ivanov ističe kako je ove godine izražen proces zaduživanja poduzeća, pa čak i privatnih osoba u inozemstvu što izmiče kontroli zbog čega se očekuje daljnji rast rezervi. Prema najnovijoj analizi Raiffeisen banke, rezerve će ove godine dosegnuti iznos od 10,5 milijardi eura, dok se već iduće godine očekuje razina od 11,5 milijardi eura. Analitičar RBA Zdeslav Šantić očekuje daljnji rast rezervi i nakon toga. “Međunarodne pričuve konstantno rastu, potaknute inozemnim izravnim investicijama”, kaže Šantić. Napominje kako je cilj HNB-a što bolje pratiti strukturu robne razmjene i tako minimizirati rizik zemlje. Šantić kaže kako se izraženije povećanje međunarodnih pričuva svakako može pripisati napretku u pregovorima s Europskom unijom te približavanju NATO-u što je utjecalo na veća strana ulaganja, odnosno pritok deviza u Hrvatsku. “Ne mislim da HNB špekulira međunarodnim pričuvama”, ističe Šantić. Ivanov dodaje kako HNB i ne smije špekulirati pričuvama zbog načela sigurnosti i likvidnosti. Analitičar Zagrebačke banke Mladen Smiljanić također naglašava kako presudnu ulogu ima sve jača kuna.

Održavanje tečaja
Istovremeno s izraženim pritiscima na kunu HNB reagira kupnjom strane valute od banaka čime održava tečaj. Ove godine, prvi put nakon nepune četiri godine, država planira emitirati obveznice na inozemna tržišta, napominje Smiljanić, a dio dobivenih deviza mogao bi završiti među rezervama HNB-a što bi dodatno moglo napuniti pričuve. “Kako se približava ljeto, s kojim će preko turizma pristići i znatnije količine deviza u Hrvatsku, ta će se priča aktualizirati”, kaže Smiljanić.

Nastavak snažnog kreditiranja građana

Ukupan rast plasmana banaka nebankarskom sektoru u Hrvatskoj je i na početku ove godine usporen, no uz znatne razlike po sektorima, pa su tako tijekom siječnja i veljače banke nastavile sa snažnim kreditiranjem stanovništva. Plasmani banaka nebankarskom sektoru u prva dva mjeseca povećani su za 0,9 milijardi kuna ili za 0,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom su potraživanja banaka na osnovi kredita odobrenih stanovništvu povećana u prva dva mjeseca ove godine za 2,3 milijarde kuna ili za 2,1 posto, a najveći dio povećanja odnosi se na stambene kredite. Istodobno je rast plasmana banaka poduzećima iznosio 0,6 milijardi kuna.