Najveće slovenske banke upravo objavljuju poslovne uspjehe za prošlu godinu. Nova ljubljanska banka pohvalila se sa 150 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je gotovo upola više nego godinu prije. NLB je prema aktivi najveća banka na području država nekadašnje Jugoslavije gdje su među prvih deset samo banke sa sjedištem u Hrvatskoj ili Sloveniji. No glavna je priča svih bankarskih sustava u bivšoj Jugoslaviji njihova privatizacija.

Slovenija drži kontrolu
Pritom je zanimljiva činjenica da je bankarski sustav, barem što se tiče vlasništva, najviše pod državnom kontrolom upravo u Sloveniji. Slovenija, koja zasigurno ima najrazvijenije i najuređenije tržište kapitala od svih država bivše Jugoslavije, nema na organiziranom tržištu uvrštenu nijednu bankovnu dionicu. Najveće tri slovenske banke: Nova ljubljanska, Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa, kontroliraju čak polovinu cjelokupnog tržišta, a s bankama iz grupe NLB taj udjel doseže 62 posto. Snažna tržišna koncentracija nije nikakva posebnost i kao takva je prisutna u praktično svim razmjerno malim ekonomijama pa se tome nisu mogle oduprijeti ni države bivše Jugoslavije. Najmanja je koncentracija u Srbiji gdje pet najvećih banaka zauzima nešto manje od pola tržišta. U Bosni je taj udjel 62 posto, u Sloveniji 63 posto, u Hrvatskoj pet najvećih kontrolira 72 posto tržišta, a u Makedoniji čak tri četvrtine. U Sloveniji nije bilo znatnog pristupa stranih investicija u vlasničku strukturu poduzeća, ali je ipak kod većine znatnu ulogu odigralo tržište i velika raspršenost vlasništva. Kod banaka je priča drukčija i glavnu ulogu je odigrala spora privatizacija. Za razliku od ostalih poduzeća gdje je dio imovine dodijeljen ovlaštenim investicijskim društvima, a ostatak je bio ponuđen državljanima za certifikate, kod banaka se to nije dogodilo. Država je tako i dalje većinski vlasnik NLB-a i vlasnik cijele NKBM, a Abanka Vipa pod većinskom je kontrolom paradržavnih poduzeća. Jedino preuzimanje dogodilo se u slučaju SKB banke, koja je bila i jedina banka čije su dionice uspješno kotirale ne samo na Ljubljanskoj već i na Londonskoj burzi. Nakon nešto manje uspješnog poslovanja početkom novog tisućljeća banku je preuzeo francuski Société Générale. SKB je četvrta najveća banka u Sloveniji i najveća banka u stranom vlasništvu. Nakon nje je po veličini sljedeća Bank Austria, koja posljednjih godina brzo povećava tržišni udjel koji je dobila razvijanjem vlastite mreže, a ne preuzimanjima. Kao što je već rečeno, najveće banke nalaze se pred velikim promjenama. Do sada je najviše promjena doživio NLB gdje je belgijski KBC prije nekoliko godina dobio trećinski udjel, ali se za njih to pokazalo neuspješnom avanturom i svoj udjel će najvjerojatnije prodati. NLB se našao u nizu političkih spletki i nije uspio riješiti poznati problem devizne štednje što je u velikoj mjeri otežalo njegov prodor na tržišta bivše Jugoslavije, a posebno na hrvatsko.

Tek nedavno je NLB uspio ući u Makedoniju gdje je postao vlasnik Tutunske banke u Skoplju, a širi se i na području BiH gdje je kupio Tuzlansku banku. Postupak privatizacije NLB-a još nije jasan, a velik broj dioničara želi da dionice konačno budu uvrštene na organizirano tržište. Najbliže privatizaciji je NKBM, druga najveća slovenska banka, s oko 10 posto tržišnog udjela. Dionice te banke već bi ove godine trebale početi kotirati na Ljubljanskoj burzi, postupak privatizacije predviđa prodaju 25-postotnog udjela strateškom vlasniku, a određen dio dionica trebao bi biti ponuđen ulagačima u Sloveniji. Poprilično je zapleten i slučaj Abanke Vipe, treće banke u Sloveniji. I ta banka, sada pod većinskom kontrolom paradržavnih fondova i državnih poduzeća, u budućnosti bi trebala dobiti stabilnijeg vlasnika. Abanka će se najvjerojatnije povezati s Triglav osiguranjem, najvećom slovenskom osiguravateljskom kućom, s kojom bi trebala tvoriti takozvani treći financijski stup pri čemu je NLB prvi, a NKBM i Maribor osiguranje kao drugi stup. I dok Slovenija još neko vrijeme neće u potpunosti privatizirati bankarski sustav, u Hrvatskoj je najvećih pet banaka već dugo pod stranom kontrolom. Te banke su posljednjih godina znatno financijski ojačale tako da ih po aktivi među bankama u regiji nadmašuje samo NLB. Najveća, Zagrebačka banka uspješno se probila na tržište BiH gdje je druga banka u zemlji s 14-postotnim tržišnim udjelom. Strani vlasnici ostalih banaka zadovoljili su se vlasničkom kontrolom nad bankama i Zagreb barem zasad nije upotrijebljen kao regionalni centar. Samo Zagrebačka i Privredna banka su sačuvale vlastitu robnu marku – ime, a ostale banke većinom su preuzele ime novog vlasnika. Nesumnjivo Hrvatska je, što se tiče bankarskog sektora, najjača od zemalja bivše Jugoslavije. Stranci su preuzeli vlasništvo i nad većim bankama u Srbiji gdje se još snažno osjeća slabo stanje gospodarstva tako da aktiva najvećih banaka snažno zaostaje za bankama u Sloveniji i Hrvatskoj. Tržišni udjeli u Srbiji još su raspršeniji tako da investitori imaju još prilika. Najzanimljivija u ovom trenutku je vjerojatno Komercijalna banka koja je treća po veličini i ima tržišni udjel nešto manji od devet posto. Privatizacija banke vjerojatno će se dogoditi ove godine što znatno podiže zanimanje ulagača. Financijski su još slabije banke u BiH gdje je bankarski sektor podijeljen na tržište Federacije i RS. I najveće banke u toj državi prešle su u strano vlasništvo, no za razliku od Srbije i Hrvatske, gdje novi vlasnici dolaze iz zapadne Europe, tu su znatnu ulogu odigrale veće banke iz regije. Najsnažnije su austrijske Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria, koje imaju oko 20 posto tržišnog udjela (Hypo je vlasnik dvije banke sa sjedištem u Mostaru i Banjoj Luci), a kao što je i prije rečeno, izrazito je aktivna i Unicredit Zagrebačka banka.

Hrvatska na vrhu
Oko pet posto tržišnog udjela dobila je i NLB kupnjom Tuzlanske banke. Kao zanimljivost valja spomenuti kako se kao financijski centar u BiH još zasad nije nametnulo Sarajevo, već Mostar i Banja Luka. Na području BiH su dosta aktivne banke islamskog svijeta, koje nemaju veći tržišni udjel, već se pojavljuju kao donatori (islam ne dopušta zaračunavanje kamata). Najviše će pozornosti u budućnosti ulagači posvetiti bankama u Sloveniji i Srbiji pri čemu će zanimanje ovisiti o volji države da udjele prepusti strateškim vlasnicima.
* autor nema dionica spomenutih banaka

Karel Lipnik, nezavisni financijski analitičar i savjetnik

Makedonske banke još nisu privatizirane

Najslabiji je bankarski sektor u Makedoniji, koji je dodatno zanimljiv zato što nije u potpunosti privatiziran, Najveće dvije banke su Komercijalna banka i Stopanska banka Skoplje, koje imaju svaka po četvrtinu tržišnog udjela. Stopanska banka je u većinskom vlasništvu Narodne banke Grčke, vlasništvo Komercijalne banke iznimno je raspršeno, a najveći je vlasnik EBRD. Komercijalna banka je i jedna od najzanimljivijih dionica na makedonskom tržištu kapitala. Velik udjel na tom tržištu uspio je priskrbiti NLB kupnjom Tutunske banke. Te tri banke zajedno pokrivaju više od dvije trećine makedonskog tržišta, ali je njihova zajednička aktiva krajem 2005. godine iznosila jedva milijardu i pol eura, što je šest puta manje od aktive NLB-a u Sloveniji ili Zagrebačke banke u Hrvatskoj.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji