Crnogorske kompanije u ovom trenutku duguju bankama oko 1,1 milijardu eura. Prema podacima monetarnih vlasti, to je uvećanje od 204 posto ili za 728,6 milijuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za prvih devet mjeseci ove godine dug je uvećan za 614,2 milijuna ili 130,3 posto, dok su depoziti gospodarstva u istom razdoblju iznosili oko 550 milijuna. S druge strane depoziti stanovništva iznose oko 900 milijuna eura, a krediti nešto iznad 600 milijuna. U Centralnoj banci objašnjavaju da je u zemljama koje se ubrzano razvijaju uobičajeno da se sektor privrede nalazi u poziciji takozvanog neto dužnika, a sektor stanovništva u poziciji neto štediše.

Većinom dugoročni krediti
“Ako bi se privreda nalazila u poziciji neto štediše, to bi bio znak da privreda ide prema recesiji i da se poduzeća suzdržavaju investirati sredstva s kojima raspolažu jer procjenjuju da postoje slabe tržišne perspektive za ostvarenje profita”, kazala je za podgorički dnevni list Vijesti šefica odjela za monetarna istraživanja i statistiku u CBCG Milica Vlahović. Ona je objasnila da ročna struktura kredita odobrenih sektoru privrede na kraju rujna 2007. pokazuje veći udio dugoročnih kredita (66,7 posto), od čega se najveći dio odnosio na kredite s rokom dospijeća dužim od tri godine (više od 65 posto). “Struktura kredita prema djelatnostima pokazuje da je najveći dio odobrenih kredita bio usmjeren na tri djelatnosti: trgovinu (43,6 posto), građevinarstvo (15,1 posto) i usluge, turizam i ugostiteljstvo (13,6 posto), što ukupno čini 72,3 posto”, navela je Vlahović. Da se crnogorski BDP najvećim dijelom stvara u sektoru usluga, potvrđuje struktura kredita i depozita sektora privrede prema djelatnostima gdje je najviše kredita odobreno za trgovinu. Slika o crnogorskoj privredi, koju daje struktura bankarskih kredita, govori da se malo ulaže u industrijsku proizvodnju, da je slaba konkurentnost domaćeg proizvoda što utječe na zaduženje društava koja se bave trgovinom radi kupnje uvoznih proizvoda i vodi pogoršanju vanjskotrgovinske neravnoteže. “Kreditna ekspanzija u sektoru privrede je znatan pokretač privrednog razvoja. U pravilu, veće investicije je teško financirati iz vlastitih sredstava, pa se zbog toga koriste krediti”, objasnila je Vlahović.

Mali dug države
U posljednjih godinu dana ročna struktura kredita odobrenih sektoru privrede promijenjena je u korist dugoročnih. Na kraju rujna 2007. godine činili su 66,7 posto ukupnih kredita odobrenih sektoru privrede, dok je njihov udio u istom razdoblju prošle godine bilo 41,2 posto, odnosno 55,3 posto na kraju prosinca 2006., Vlahović kaže da je promjena ročne strukture pozitivna i poželjna promjena jer se dugoročni krediti uglavnom koriste za investicijska ulaganja, a ne za tekuću potrošnju. Podaci CBCG pokazuju da je naplata kredita od sektora privrede zadovoljavajuća. Dospjela, a nenaplaćena potraživanja činila su 2,02 posto ukupnih kredita na kraju rujna 2007. što nije znatnije promijenjeno u odnosu na uporedno razdoblje (porast za 0,43 posto). “Struktura kredita prema obliku vlasništva pokazuje da su najveći korisnici kredita privredna društva u privatnom vlasništvu, što je opravdano stupnjom privatizacije crnogorske ekonomije. Po tom kriteriju, od ukupnog duga bankama 96,5 posto je dug u privatnom vlasništvu, 2,9 posto duguje država, a preostali dio poduzetnici”, rekla je Vlahović.

(Redakcijski izvještaj)

U Crnoj Gori najveći rast zaduženosti

CBCG napravila je usporedbu zaduženosti crnogorske i privreda regije. Vlahović je objasnila da je za usporedbu korištena godišnja stopa rasta. “Prilagođena godišnja stopa rasta kredita za privredu na kraju rujna 2007. u nas je bila 206,9 posto. U istom razdoblju dug u Makedoniji uvećan je za 32,8 posto, Sloveniji 31,6, BiH 27,3 i Srbiji 18,8 posto. Podaci o godišnjem porastu duga privrede RHna kraju rujna 2007. nisu bili dostupni, ali na kraju kolovoza porast je bio 17,8%”, navela je Vlahović.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji