Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Konstruktor će graditi hidroelektranu Mostarsko blato

Autor: Gorden Knezović
06. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Radovi su vrijedni 11,25 milijuna eura, a izgradnja će se završiti do 2008. godine

MOSTAR – Splitski će Konstruktor graditi ulaznu građevinu, dovodni tunel i vodene komore buduće Hidroelektrane Mostarsko blato. Radovi su vrijedni 11,25 milijuna eura, a ugovor između dvije tvrtke o izvršenju radova potpisali su direktor Elektroprivrede HZ Herceg Bosne Vlado Marić i direktor Konstruktora Željko Žderić. Građevinsko poduzeće Putovi iz Gruda sagradit će pristupne ceste za Hidoelektranu vrijedne 1,12 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dovršetak za dvije godine
Konstruktor bi do kraja 2008. godine trebao završiti građevinske radove za Hidroelektranu Mostarsko blato. Nova će hidoelektrana proizvoditi godišnje 170 GWh električne energije. Splitski Konstruktor izvršitelj je radova i na objektu Hidroelektrane Peć Mlini kod Gruda. Strateški su partner za izgradnju HE Mostarsko blato zagrebački Končar i Elektrocontrol jer će za hidroelektranu isporučiti elektrostrojnu opremu vrijednu 31,43 milijuna eura. Oprema će Elektroprivredi HZ Herceg Bosne biti isporučena na kredit koji će se realizirati putem Zagrebačke banke. Buduća HE Mostarsko blato koristit će vode rijeke Lištice na prirodnoj visinskoj razlici od 176 metara između Mostarskog blata i doline rijeke Neretve. Energetski će objekti, odnosno hidroakumulacija zauzeti polovicu Mostarskog blata uređenjem toka rijeke Lištice. Akumulacija će imati površinu od 500 tisuća četvornih metara. Energetski odvodni tunel bit će dug 2250 metara, promjera 4,10 metara i ići će usporedo s postjećim tunelom napravljenim početkom četrdesetih godina prošloga stoljeća. Konačar i Elektrocontrol će nakon završetka građevinskih radova dopremiti i postaviti dvije Frencis turbine snage po 30,5 MWh te ostalu potrebnu opremu. Voditelj projekta gradnje HE Mostarsko blato Dragan Milićević kaže kako neće biti negativnog utjecaja na okoliš buduće hidroelektrane ili će on biti sveden na minumum. Mostarsko blato svake godine u zimskom razdoblju plavi pa će gradnja hidroakumulacije onemogućiti plavljenje dijela polja koji će se moći koristiti za uzgoj poljoprivrednih proizvoda.

Mali kapacitet

Još u vrijeme Drugog svjetskog rata sagrađen je tunel za ispuštanje vode iz Mostarskog blata, ali je malog kapaciteta da ispusti svu vodu u zimskom razdoblju. Projektant gradnje HE Mostarsko blato je austrijska tvrtka Verbundplan. Rijeka Lištica ponire na krškom tlu na dnu Mostarskog blata te prolazeći kroz brdo Varda ponovno izvire kao rijeka Jasenica u dolini Neretve, južno od Mostara. Kako je ponor rijeke Lištice nedostatan, nužna je prirodna intervencija u krškom tlu kako bi se regulirao prirodni hidroenergetski protok, a snaga rijeke iskoristila za dobivanje električne energije

MOSTAR – Splitski će Konstruktor graditi ulaznu građevinu, dovodni tunel i vodene komore buduće Hidroelektrane Mostarsko blato. Radovi su vrijedni 11,25 milijuna eura, a ugovor između dvije tvrtke o izvršenju radova potpisali su direktor Elektroprivrede HZ Herceg Bosne Vlado Marić i direktor Konstruktora Željko Žderić. Građevinsko poduzeće Putovi iz Gruda sagradit će pristupne ceste za Hidoelektranu vrijedne 1,12 milijuna eura.

Dovršetak za dvije godine
Konstruktor bi do kraja 2008. godine trebao završiti građevinske radove za Hidroelektranu Mostarsko blato. Nova će hidoelektrana proizvoditi godišnje 170 GWh električne energije. Splitski Konstruktor izvršitelj je radova i na objektu Hidroelektrane Peć Mlini kod Gruda. Strateški su partner za izgradnju HE Mostarsko blato zagrebački Končar i Elektrocontrol jer će za hidroelektranu isporučiti elektrostrojnu opremu vrijednu 31,43 milijuna eura. Oprema će Elektroprivredi HZ Herceg Bosne biti isporučena na kredit koji će se realizirati putem Zagrebačke banke. Buduća HE Mostarsko blato koristit će vode rijeke Lištice na prirodnoj visinskoj razlici od 176 metara između Mostarskog blata i doline rijeke Neretve. Energetski će objekti, odnosno hidroakumulacija zauzeti polovicu Mostarskog blata uređenjem toka rijeke Lištice. Akumulacija će imati površinu od 500 tisuća četvornih metara. Energetski odvodni tunel bit će dug 2250 metara, promjera 4,10 metara i ići će usporedo s postjećim tunelom napravljenim početkom četrdesetih godina prošloga stoljeća. Konačar i Elektrocontrol će nakon završetka građevinskih radova dopremiti i postaviti dvije Frencis turbine snage po 30,5 MWh te ostalu potrebnu opremu. Voditelj projekta gradnje HE Mostarsko blato Dragan Milićević kaže kako neće biti negativnog utjecaja na okoliš buduće hidroelektrane ili će on biti sveden na minumum. Mostarsko blato svake godine u zimskom razdoblju plavi pa će gradnja hidroakumulacije onemogućiti plavljenje dijela polja koji će se moći koristiti za uzgoj poljoprivrednih proizvoda.

Mali kapacitet

Još u vrijeme Drugog svjetskog rata sagrađen je tunel za ispuštanje vode iz Mostarskog blata, ali je malog kapaciteta da ispusti svu vodu u zimskom razdoblju. Projektant gradnje HE Mostarsko blato je austrijska tvrtka Verbundplan. Rijeka Lištica ponire na krškom tlu na dnu Mostarskog blata te prolazeći kroz brdo Varda ponovno izvire kao rijeka Jasenica u dolini Neretve, južno od Mostara. Kako je ponor rijeke Lištice nedostatan, nužna je prirodna intervencija u krškom tlu kako bi se regulirao prirodni hidroenergetski protok, a snaga rijeke iskoristila za dobivanje električne energije

Elektroprivreda HZHB priprema gradnju TE Kongora
Stručnjaci Elektroprivrede HZ Herceg Bosne završavaju stručnu dokumentaciju za gradnju rudnika i termoelektrane Kongora kod Tomislavgrada koja će biti jedan od osam velikih energetskih objekata čiji se početak gradnje očekuje slijedećih godina za što je Vlada Federacije BiH objavila nedavno međunarodni natječaj. Prema predstudiji u Duvanjskom je polju moguća izgradnja rudnika i termoelektrane snage 550 MWh s mogućnošću godišnje proizvodnje 3.300 GWh električne energije. Rezerve ugljena u Duvanjskom polju dostatne su prema dosadašnjim saznanjima za rad termoelektrane u 40 godina.

Autor: Gorden Knezović
06. rujan 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close