Građani koji su proteklih godina uzimali kredite vezane za švicarski franak ne konvertiraju ih u eure ili kune unatoč znatnom tečajnom jačanju te valute prema kuni, pokazuju podaci tržišno značajnijih banaka u Hrvatskoj. Uvedeni na tržište 2004. godine, krediti u “švicarcima” postali su kreditno gladnim građanima vrlo privlačni zbog niže kamate i do 1,5 postotaka nego kod kredita u eurima. Međutim, Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ipak je u fokusu “obrana“ tečaja euro/kuna, pa jačanjem švicarskog franka prema euru, što je pojava izvan utjecaja HNB-a, ta valuta jača i prema kuni.

Upozorenje HNB-a
Središnja banka još je 2005. upozoravala javnost da bi se uzimanje dugoročnih kredita vezanih uz švicarski franak, unatoč nižoj kamati, zbog znatne volatilnosti te valute i tečajnog rizika u konačnici moglo pokazati kao vrlo skupo rješenje. Prema podacima HNB-a, prosječan srednji tečaj franka prema kuni od veljače 2007. do veljače ove godine ojačao je za 9,75 posto. Tako su zloguka predviđanja HNB-a postala stvarnost, kako zbog jačanja franka zbog posljedica financijske krize tako i zbog povećanja kamata na već odobrene kredite, pa je švicarska valuta postala omražena kod zaduženih građana. Ipak, posljednje najave švicarske nacionalne banke da će korigirati vrijednost franka možda vrate smiješak hrvatskim dužnicima. Osim građanima, franak je postao neisplativ i hrvatskim bankama zbog nekih odluka švicarske središnje banke.

Brza reakcija
Reakciju banaka u Hrvatskoj na sve nepovoljnije uvjete zaduživanja nije trebalo dugo čekati. Privredna banka Zagreb (PBZ) je stambene i autokredite vezane uz švicarski franak ukinula još u veljači 2008., a nekoliko mjeseci prije ukidanja klijenti su imali mogućnost besplatnog prebacivanja u kunske kredite. Ipak, vrlo mali broj klijenta to je i učinio, tvrde u PBZ-u. U toj banci oko 20 posto kredita građanima plasirani su u “švicarcima”, a u ukupnom kreditnom portfelju PBZ-a krediti vezani uz švicarski franak čine približno 10 posto. Banka će uskoro klijentima ponuditi konvertiranje kredita u eure, a kamata se tada mijenja prema aktualnoj kamati za eurske kredite, poručili su u PBZ-u. Raiffeisen banka slijedila je primjer PBZ-a ukinuvši stambene kredite u “švicarcima“ lani u studenom. Udio kredita u francima u ukupnom kreditnom portfelju građanima kod RBA iznosio je čak 34 posto. RBA konverziju kredita iz franaka u eure odobrava samo po stambenim kreditima uz promjenu kamatne stope u skladu s aktualnim kreditnim proizvodima vezanim za eure, no klijenti ne pokazuju baš veliko zanimanje za konverziju.

Konverzija kredita
Krajem prošle godine u Erste banci razina odobrenih kredita vezanih za švicarski franak bila je znatnih 28 posto. Banka kredite u “švicarcima” ne nudi od rujna 2008. i za sada ne razmišljaju o obnovi ponude. U Erste banci također tvrde da se vrlo mali broj klijenata do sada odlučio na konverziju valute kredita iako banka ne naplaćuje naknadu. No razloge slabog interesa možda bi trebalo potražiti u činjenici da klijenti aneks o konverziji u ugovoru o kreditu moraju ovjeriti kod bilježnika što uvelike poskupljuje konverziju. U Zagrebačkoj banci udio kredita vezanih za franak u ukupnom kreditnom portfelju činio je 13,2 posto u trenutku ukidanja krajem 2008. godine. Manji udio plasiranih kredita u odnosu na konkurenciju rezultat je kašnjenja od godine dana s ponudom takve vrste kredita, što u Zabi tumače oprezom, jer “švicarski franak kao valuta štednje ili duga nije povezan s dinamikom hrvatske ekonomije”. U Zabi također tvrde da ne bilježe znatnije brojke u konvertiranju kredita vezanih za CHF, ali i kune, u kredite u eurima iako su to više puta nudili bez naknade. Hypo Alpe-Adria banka šturo je poručila da je kredite vezane za švicarski franak ukinula 2008., a podaci o razini u kreditnom portfelju Poslovnom su dnevniku ostali nedostupni. Kao i kod ostalih navedenih banaka, ni klijenti Hypa ne pokazuju veće zanimanje za konverziju valute kredita.

Regija

Vodeće Poljska i Mađarska
Krediti vezani uz švicarski franak nisu bili popularni samo u Hrvatskoj. Više od 35 posto kredita u Poljskoj i Mađarskoj također je bilo vezano uz franak. U Hrvatskoj je taj udio 2007. iznosio oko 24 posto, a u Rumunjskoj oko 13 posto.