Onaj tko se prije mjesec dana kladio na rast češke krune u odnosu na američki dolar mogao je ostvariti zaradu od 100 posto, odnosno udvostručiti svoj ulog. S druge pak strane ako ste uložili jednak iznos na jačanje eura u odnosu na dolar kao što su mnogi sudionici deviznog tržišta radili, mogli ste ostvariti dobitak od svega 13 posto. Premda ni 13 posto veći dobitak nije nimalo zanemariv, posebice u trenucima kada pad domaće burze izaziva paniku među ulagačima, alternativno špekuliranje s valutama srednje i istočne Europe ipak se čini zanimljivijim.

Financijski pustolovi
No takvih financijskih pustolova u nas još nema. Doduše, trgovanje devizama u Hrvatskoj je zasad izvan zakona s obzirom na to da je prema Zakonu o deviznom poslovanju ona dopuštena samo bankama, no bez obzira na to sve veći broj malih ulagača i tvrtki za educiranje posvećuje pozornost tom obliku ulaganja. Međutim, ovdje je prije svega riječ o očekivanjima vezanim uz parove vodećih valuta poput eura, dolara i jena. Njihove međusobne tečajne razlike kudikamo su manje u odnosu na oscilacije većine ostalih europskih valuta. Tako je primjerice slovačka kruna od 7. svibnja porasla u odnosu na euro 4,6 posto, što je s obzirom na približavanje te zemlje europskoj monetarnoj uniji te fiksiranju dvaju tečajeva i više nego snažno. Češka kruna je u posljednjih godinu dana ojačala u odnosu na euro čak 19 posto. S druge pak strane odnos hrvatske kune ili pak bugarskog leva prema euru prilično je nepromjenjiv unatoč blagom jačanju tih dviju valuta zbog turističke sezone kada za njima raste potražnja. No s obzirom na politiku monetarnih vlasti i usklađivanja tečaja prema euru to i nije iznenađujuće. Isto kao što se vjerojatno moglo predvidjeti jačanje slovačke i češke krune s obzirom na njihov rastući izvoz, poglavito automobilskog sektora te strana ulaganja.

Velike provizije
Stoga je praćenje valuta srednje i istočne Europe kudikamo lakše u odnosu na primjerice analizu južnoameričkih ili nekih azijskih valuta. Direktor tvrtke Fin-In Danijel Mikša kaže kako ne preporučuje ulaganja bazirana na isključivo fundamentalnoj analizi. On napominje kako nije čuo da netko iz Hrvatske izravno ulaže u kretanje valuta srednje i istočne Europe, no da je to svakako zanimljivo. “O tome se na forumima ne piše, a ni ja se nisam bavio tim valutama”, kaže Mario Tomljanović iz Admiral ulaganja, tvrtke za educiranje o forex-tržištu. Mikša smatra da je među razlozima slabog interesa za valutama srednje i istočne Europe njihova upitna likvidnost, odnosno potencijalna nemogućnost brze prodaje te velik spread. Naime, brokerska provizija za, primjerice, slovačku krunu desetak je puta veća u odnosu na proviziju prilikom trgovanja eurom. Jedan od razloga je i nepoznavanje tih država, njihovih gospodarskih i političkih prilika. “Može se dobro zaraditi, no treba se specijalizirati za neku valutu”, ističe investitor Ivor Altaras Penda. Također navodi da tko je pozorno pratio situaciju vezanu uz nezavisnosti Kosova i tko je dobro predvidio rasplet, mogao je zaraditi na srpskom dinaru. “Traže se novi modeli ulaganja. Interes već postoji jer su ljudi ogorčeni na burzu”, kaže Penda napominjući da je forex i u svjetskim razmjerima sve zanimljiviji. On također naglašava kako ovdje postoji velika mogućnost zarade, ali isto tako i gubitka.

Za ‘forex’ potrebna dobra psihička sprema

Veće zanimanje za forexom moglo bi uslijediti nakon 1. siječnja iduće godine kada će tržište deviza u Hrvatskoj biti legalizirano, odnosno nakon što dođe do usklađivanja zakonodavstva s praksom EU. “Ne očekujem kako će time doći do buma na domaćem deviznom tržištu”, kaže direktor tvrtke Fin-In Danijel Mikša napominjući kako bi se mnogi ipak mogli polakomiti. “Za forex morate biti psihički spremni. Zbog psihološkog momenta mnogi se nisu spremni držati vlastite strategije”, ističe Mikša.