Samoborska banka, inače najstarija financijska institucija u Hrvatskoj, osnovana još 1873. godine. Nakon spajanja sa Zagorskom bankom 2004. godine namjeravala je postati jaka i prepoznatljiva regionalna banka. Sjedište banke je u Samoboru. Ondje banka ima deset poslovnica na području sjeverne Hrvatske, točnije Zagorja i okolice Samobora. U želji da pomaže razvoj malog i srednjeg poduzetništva u regiji sjeverne Hrvatske Samoborska banka usmjerila je svoje poslovanje na građanstvo i poduzetnike. Kreditni portfelj banke iznosi više od 150 milijuna kuna, od čega više od polovine čine krediti za poduzetnike i obrtnike, a 41 milijun kredita je za građane.

Novi proizvodi
Samo u Samoboru prisutno je još osam drugih banaka, no Marijan Kantolić, predsjednik Uprave Samoborske banke, ističe kako većina Samoborčana štedi u njihovoj banci. Osim štediša kojih ima oko 30.000 i velik broj umirovljenika njihovi su klijenti. Kad je u pitanju konkurentnost na bankarskom tržištu, kamatne stope Samoborske banke ne razlikuju se od ostalih. U ponudi, međutim, još zaostaju za većim rivalima. Restrukturiranje nakon spajanja sa Zagorskom bankom donijelo je mnoge novine u poslovanju. Tako su prije više od godinu dana uveli kartično poslovanje koje su započeli s izdavanjem debitne kartice, u postupku je uvođenje business carda, a uskoro se planira i uvođenje kreditne kartice Mastercard. Kako bi modernizirali poslovanje i olakšali klijentima pristup vlastitom novcu, banka je započela i sa širenjem mreže bankomata na području Zagorja i okolice Samobora. Da bi mogli uspješno egzistirati na tržištu, planira se i uvođenje elektroničkog bankarstva. U posljednjih nekoliko godina banka postiže pozitivne rezultate unatoč troškovima restrukturiranja unutar kojih samo na otpremnine za zaposlenike otpada 2,8 milijuna kuna, a očekuje se da će se uzlazni trend nastaviti. “Planovi su da ćemo do kraja godine imati više od 4 milijuna kuna bruto dobiti”, procjenjuje Kantolić, a kao razlog za dobre rezultate navodi uvođenje novih bankarskih proizvoda koje prije nisu imali. Iako po veličini mala banka, Samoborska banka planira širiti svoju mrežu i na veća tržišta. Tako je u planu otvaranje poslovnice u Zagrebu, i to nakon što upotpune ponudu sa svim proizvodima modernog bankarstva. Svoju prednost vide u brzini i efikasnosti. “Iako smo u nekim segmentima možda i skuplji od velikih banaka oko 0,5 posto, možemo to nadoknaditi brzinom jer se kod nas kredit može odmah dobiti što je velika stvar za male i srednje poduzetnike”, pojašnjava Kantolić. Vjeruje da će banka opstati na tržištu jer u gospodarstvu postoji interes za kreditiranje, a banka se u potpunosti financira iz vlastitog kapitala.

Neće novog vlasnika
Iako su često male banke u vlasništvu velikih stranih banaka, kad je u pitanju vlasnička struktura Samoborske banke, ona je u rukama domaćih pravnih i fizičkih osoba. Uprava banke nema planova o spajanjima niti želi strateškog partnera, a većinski vlasnik Aqua Viva Krapinske Toplice sa 79,34 posto dionica ne planira ni uvrštavanje dionica na burzu. Naime, još ne priželjkuju izdavanje dionica na burzi što bi svakako izmijenilo vlasničku strukturu, no svjesni su da će i kretanje cijene postojećih dionica na VSE odigrati ulogu u pripremi za izlazak ostalih dionica na burzu.

Na burzi dionice Hrvatskih šuma

Prije mjesec dana dionice Samoborske banke uvrštene su na slobodno tržište Varaždinske burze po nominalnoj cijeni od 700 kuna. Riječ je o 3,77 posto dionica koje su u vlasništvu Hrvatskih šuma. Najpovoljnija ponuda za kupnju nudi 1550 kuna po dionici, a potražnja nalogodavca je 3000 kuna. Do sada trgovanja dionicama nije bilo. Samoborska banka nije bila zainteresirana za izlazak dionica na burzu pa je zato nudila Hrvatskim šumama da otkupe njihove dionice po nominalnom iznosu uvećanom za rezerve i državnu dobit, no nije uspjela u tom naumu. Predsjednik Uprave, Marijan Kantolić, ističe kako smatraju da banka još nije spremna za izlazak na burzu jer za to treba stvoriti preduvjete, ali da je s razvojem financijskog tržišta to svakako neminovno.