Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) plasirao je zajedno s partnerskim financijskim institucijama 425 milijuna eura malim i srednjim tvrtkama u regiji prošle godine. Premda je kao podrška razvoju najmanjeg segmenta realnog sektora pokrenut prije osam godina, fond je aktivan u Hrvatskoj tek od prošle godine, kad je sa Zagrebačkom bankom potpisan prvi ugovor o kreditiranju vrijedan više od 20 milijuna eura.

"Pravi je izazov nagovoriti ulagače da investiraju u ovu regiju koja se percipira kao rizična, no smatram uspjehom uspjeli privući 115 milijuna eura privatnih investitora", rekla je predsjednica Odbora direktora EFSE-a Monica Beck na godišnjoj skupštini u Sarajevu.

Borba s lošim kreditima

Unatoč značajnim razlikama među zemljama, regija se bori s brzim rastom loših kredita, visokim kamatnim stopama i javnim dugom koji ugrožavaju ekonomski opravak i rast. Stoga su upravo mikrofinanciranje i posljedično samozapošljavanje ključni cilj tog razvojnog fonda. Zaba je zasad jedini partner fonda u Hrvatskoj, a namjera ulaska na domaće tržište bila je unaprijediti pristup financiranju za mikropoduzetnike koje je financijski sektor "dosad sistemski zanemarivao". O tome najbolje govori opservacija iz samog fonda da su domaće banke bile prilično pasivne, a interes za stabilnim izvorom financijskih sredstava EFSE-a pokazale su tek nakon što su se učinci krize započeli prelijevati na njih.

Od osnivanja 2005. u suradnji s partnerskim kreditnim institucijama, bankama i tvrtkama za mikrofinanciranje, Europski fond za jugoistočnu Europu odobrio je 2,2 milijarde eura kredita što je, po procjenama, stvorilo (ili očuvalo) oko 350.000 radnih mjesta u 16 zemalja u kojima je operativan. Samo lani EFSE-ov porftelj kredita dosegnuo je 638 milijuna eura prosječnog iznosa od oko 5800 eura od čega se tri četvrtine odnosilo u mikrofinanciranje, a ostatak su činili krediti za adaptaciju nekretnina. Najveći dio kolača EFSE-ovog financiranja, čak 40 posto, otpada na Srbiju i BiH, dok je za mikrofinanciranje u Hrvatskoj povučeno tek jedan posto ukupnog novca. Zadovoljna s prošlom godinom u kojoj je fond unatoč krizi uspio izbjeći gubitke, Beck je rekla da će fokus u budućnosti i dalje ostati na financiranju u lokalnim valutama te najavila iskorak u potrošačko kreditiranje.

Jačanje utjecaja

Među ključnim temama skupštine bilo je kreditiranje poljoprivrede i adaptacije nekretnina kao dva strateška segmenta u kojima fond želi ojačati svoj utjecaj.

Sa sjedištem u Luksemburgu fond EFSE su pokrenule Europska investicijska banka (EIB) i njemačka razvojna banka KfW s ciljem financiranja malih i srednjih poduzetnika i kućanstava s niskim prihodima u suradnji s bankama, institucijama za mikrofinanciranje i nebankarskim institucijama. Sedma godišnja skupština EFSE-a u Sarajevu je okupila više od 300 financijaša iz 29 zemalja. BiH je, inače, jedno od prvih i najznačajnijih tržišta na kojima je EFSE prisutan; samo ove godine odobreno je 20,5 milijuna eura za mikrofinanciranje, a ukupno je u toj zemlji plasirano 115,7 milijuna eura investicija.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost