Više od desetljeća borbe s preniskom inflacijom u Europi, a posebno u eurozoni u kojoj se ciljanih “blizu, ali ispod dva posto” dugo činilo nedostižnim ciljem, ubrzani rast cijena signalizira ulazak gospodarstva u novu fazu.

Prve procjene europskog statističkog ureda objavljene u petak potvrdile su da je godišnja inflacija u rujnu ubacila u višu brzinu. Prošlog mjeseca godišnji rast dosegnuo je 3,4 posto mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), objavio je Eurostat.

Inflacija je na najvišoj razini u zadnjih 13 godina, odnosno od rujna 2008. taman uoči izbijanja globalne financijske krize.

U kolovozu su potrošačke cijene u eurozoni porasle više od tri posto u usporedbi s istim mjesecom u pandemijskoj 2020. godini. U rujnu prošle godine inflacija je pala 0,3 posto u odnosu na razinu ostvarenu 2019.

Uzdrmani lanci opskrbe

Opću razinu cijena prema gore guraju već neko vrijeme cijene energije koje se vraćaju na pretpandemijsku razinu radi oporavka svjetskog gospodarstva, no i zahvaljujući uzdrmanim lancima opskrbe koje snažno cjenovno podižu pojedina dobra i sirovine.

Prema procjenama europskih statističara u rujnu su cijene energenata porasle čak 17,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a dobile su dodatni zamah u usporedbi s kolovozom kada su skočile 15,4 posto.

Svježa hrana poskupila je prošlog mjeseca 2,6 posto u zemljama eura, nešto manje nego u kolovozu u kojem je zabilježen 3-postotni rast u odnosu na isti mjesec pandemijske 2020. godine. U isto vrijeme cijene industrijskih dobara usporile su pak na 2,1 posto s kolovoških 2,6 posto, dok su usluge poskupile 1,7 posto, sa 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Ubrzanje tempa bilježi i temeljna inflacija u kojoj su isključene promjene cijena energije i svježe hrane, a koja je kao stabilniji indikator podloga za dugoročne odluke monetarnih vlasti. Temeljna inflacija u rujnu je ubrzala na 1,9 posto, s 1,6 posto u kolovozu.

Slijede razgovori o mjerama

Rast inflacije zbog rasta cijena energenata, posebice prirodnog plina i električne energije, tako postaje top ekonomska tema u Europskoj uniji zbog straha od njezinih dugoročnih posljedica na ekonomiju i društvo u cjelini.

Ministri EU-a , dužnosnici Europske komisije i Europski parlament idućeg tjedna trebali bi razgovarati o mjerama kojima bi se adresirala problematika naglog rasta cijena.

O inflaciji će se raspravljati i na sastanku na vrhu čelnika Europske unije koji se održava 21. i 22. listopada nakon što Eurostat objavi cjelovito izvješće o inflaciji.

Podsjetimo, čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde poručila je prošlog tjedna da je inflacija privremeni problem i da bi trebala oslabiti nakon što splasnu učinci povezani s pandemijom.

“Ni inflacijska očekivanja ne signaliziraju rizike duljeg premašivanja (ciljane inflacije). Zapravo, očekujemo da će se razdoblju nakon pandemije inflacija tek sporo približavati razini od dva posto”, poručila je Lagarde.