Posljednjih godinu dana sve više jača štednja u kunama. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ovogodišnji lipanj donio je u odnosu na isti mjesec prošle godine rast štednje u kunama za 54 posto, na 38,443 milijarde kuna, a štednja u devizama porasla je tek 16 posto na godišnjoj razini, na 81,019 milijardi kuna. Usporedbe radi, prije desetak godina ukupni kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka iznosili su 3,386 milijardi kuna, godinu poslije porasli su na 5,598 milijardi, 1998. godine na 5,683 milijarde, 1999. godine su malo pali, na 5,397 milijardi, a potom iz godine u godinu nastavili sve jači rast, što je vidljivo i iz priložene tablice. Na kraju lipnja u odnosu na kraj 1999. kunski depoziti porasli su više od sedam puta.

Kombinacija proizvoda
Devizni depoziti su na razini oko pet milijardi kuna bili 1993. godine kada je HNB zabilježio da su iznosili 5,412 milijarde kuna. Godinu poslije građani i poduzeća imali su kod banaka u devizama 8,783 milijarde kuna, 1995. godine 14,099 milijardi kuna, sljedeće godine 21,817 milijardi kuna, 1997. godine 31,278 milijardi kuna, 1998. godine 37,970 milijardi kuna. Najveći rast kunske štednje, čak 81 posto, ove je godine ostvarila Hypo Alpe-Adria banka. Hypo ima u svojoj ponudi oročenja u kunama, i to uz fiksnu i promjenjivu kamatnu stopu. Općenito, kamatne stope na kune više su, ovisno o veličini depozita i roku oročenja, od 0,50 do 1,00 posto. Takav odnos između kamatnih stopa za oročenje u devizama i kamatnih stopa na oročenja u kunama sasvim sigurno je rezultiralo sve većim brojem oročenja u kunama. U PBZ-u pod pojmom oročene kunske štednje smatraju oblik štednje s minimalnim ulogom od 500 kuna. Kamatna stopa je promjenjiva. Štednja se može oročiti na rokove od jednog, te više od 36 mjeseci, a kao prednosti navode se visoka kamatna stopa, sigurnost uloga te širok raspon rokova oročenja. Kamatne su stope promjenjive, izražene na godišnjoj razini, a mijenjaju se odlukom banke o visini kamatnih stopa u depozitnom poslovanju s građanima. Kreće se oko 3,25 do 5,10 posto.Oročena štednja građana u Zagrebačkoj banci u ovome trenutku iznosi 3,7 milijardi eura (odnosno oko 28 milijardi kuna). Uz laganiji trend porasta “klasične” štednje, sve veći dio sredstava usmjerava se u investicijske fondove te u druge oblike štedno-ulagačkih proizvoda.

Građani i dalje preferiraju klasičnu oročenu štednju u devizama ili uz valutnu klauzulu, no udio kunske štednje kontinuirano je u laganom porastu – u ovome trenutku čini 17 posto oročene štednje (prije otprilike godinu dana kunska štednja građana bila je u ukupnoj oročenoj štednji zastupljena s manje od 10 posto). Za klijente koji žele štedjeti u kunama, a istovremeno ostvariti sigurnost kao da štede u stranoj valuti, na raspolaganju je kunska štednja uz valutnu klauzulu u eurima. Iz Zabe zbog viših prinosa posebno preporučuju kunsku oročenu štednju (bez valutne klauzule). Kamatne stope veće su u odnosu na deviznu oročenu štednju te kunsku štednju uz valutnu klauzulu – iznose od 3,8 do 5,20 posto. Općenito, prednost kunske štednje je što ju obilježava najviša kamatna stopa na štednju. Kunska štednja međutim nije vezana uz neku od stranih valuta, no čuva stabilnost tečaja. Ukupna štednja građana u RBA je u kontinuiranom porastu, pa je krajem kolovoza ove godine zabilježen porast štednje za 47 posto u odnosu na kraj prošle godine. Od ukupne štednje građana, štednja u kunama obuhvaća 12 posto, a devizna štednja 88 posto. RBA je građanima od 1. rujna ponudila štednju u kunama uz valutnu klauzulu u eurima i dolarima. Minimalan iznos oročenog štednog uloga u kunama uz valutnu klauzulu je kunska protuvrijednost 1000 eura, odnosno 870 dolara, obračunato po srednjem tečaju banke na dan uplate, odnosno na dan ugovaranja depozita, na minimalni rok oročenja jedan mjesec. Kamatne stope na kunsku štednju građana uz valutnu klauzulu u eurima/dolarima veće su u odnosu na oročenu štednju građana u eurima/dolarima na isti rok i isti iznos oročenja. Splitska banka u svojoj ponudi ima štednju po viđenju, oročenu i rentnu štednju. Važeće kamatne stope za ove vrste štednje nalaze se u prilogu. Pogodnost štednje u kunama za klijente Splitske banke je u većoj kamatnoj stopi na oročene depozite. Interes klijenata za kunsku štednju najbolje pokazuje porast štednje u prvih 7 mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je u prvih 7 mjeseci ove godine kunska štednja porasla za 33,26 posto, a u istom razdoblju prošle godine porasla je za 8,93 posto. Erste & Steiermärkische banka pruža svojim klijentima niz mogućnosti štednje. Klijentima su na raspolaganju različiti oblici štednje u banci u kunama, u kunama uz valutnu klauzulu i u devizama na rok prema izboru klijenta ovisno o njihovim preferencijama i mogućnostima te uz kamatnu stopu do čak 6,25 posto.

Više stope
Kunska štednja građana u Volksbank d.d. u prvih sedam mjeseci porasla je u odnosu na kraj 2005. godine za 13 posto, odnosno u odnosu na prvih sedam mjeseci 2005. godine za 31 posto. U OTP banci naglašavaju kako su najveće prednosti kunske oročene štednje visoka kamatna stopa, sigurnost uloga te širok raspon rokova oročenja. Kamatna stopa za kunu veća je oko 1,5-postotni poen od kamate na euro, 2-postotna poena od kamate na dolar, a 2,5-postotna poena od kamate na franak.

Lažna ‘kunska’ štednja

Najnovija trendovi u području štednje vezani su uz proširenje obvezne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim sredstvima i na veći dio kunskih depozita. Ta će intervencija izvući iz poslovnih banaka između jedne i jedne i pol milijarde eura gotovine koju će bankari morati izdvojiti na posebne račune u inozemstvu kao vlastite rezerve i neće ih moći plasirati u kredite. Središnja je banka otkrila da banke lažno prikazuju devizne kredite i depozite kao kunske te na taj način izbjegavaju dodatne obveze koje se odnose na poslove s valutnim klauzulama.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?