Najvažnijom ulogom bankarstva prema mišljenju hrvatskih građana smatra se davanje kredita, kaže se u istraživanju o upoznatosti s bankarskim proizvodima i percepcijom uloge bankarstva koji je u suradnji s GfK – centrom za istraživanje tržišta izradila Hrvatska udruga banaka. Nakon toga slijedi prikupljanje štednje i poticanje na štednju, a tek tada po učestalosti navođenja slijedi stvaranje dobiti za vlasnike što se smatra pokretačem razvoja gospodarstva koji ima znatan utjecaj na kreiranje ekonomske politike.

Kreditiranje i profit
Istraživanje o upoznatosti s bankarskim proizvodima i percepciji uloge bankarstva provedeno na tisuću građana pokazalo je kako se najveća razlika između percipirane i željene uloge bankarstva pojavljuje kod kreditiranja i stvaranja profita za vlasnike banaka, odnosno da se te dvije uloge češće pojavljuju kao stvarne, a ne željene uloge bankarstva. Naime, da je davanje kredita najvažnija uloga banaka drži 27 posto, a da bi to trebala biti drži 14 posto ispitanih. Tendencija je da stanovnici iz Ličke županije češće naglašavaju ulogu kreditiranja građanstva nego ostali stanovnici. Što se tiče upoznatosti s bankovnim proizvodima, uslugama i inicijativama, proizvod s kojim su ljudi najbolje upoznati je tekući račun. Samo jedan posto stanovništva tvrdi da za njega nikada nije čulo, a čak 76 posto ispitanika tvrdi da je dobro upoznato s tim bankovnim proizvodom. U odnosu na slično istraživanje iz 2002. godine to je povećanje udjela vrlo očito s obzirom na to da je spomenute godine samo 69 posto izjavilo kako je dobro upoznato s tim proizvodom. Ne iznenađuje kako, prema kriteriju dobre upoznatosti slijede omiljeni hrvatski ‘hobiji’: prekoračenje po tekućem računu (67 posto) i čekovi (61 posto), a svaki drugi ispitanik navodi da je dobro upoznat s bankovnim debitnim karticama za dizanje i polaganje novca na bankomatima kao i za plaćanje na prodajnim mjestima te sa žiroračunom. Uočava se tendencija bolje upoznatosti stanovnika iz regije Zagreb i okolica u odnosu na stanovnike ostalih regija. U manjim mjestima (do 10.000 stanovnika) upoznatost s proizvodima i uslugama banaka je manja nego u mjestima s većim brojem stanovnika. Razlike su uočljive i s obzirom na socioekonomski status stanovnika, odnosno činjenici da ispitanici višeg obrazovnog statusa i viših primanja više znaju i o bankovnim proizvodima i uslugama. Ako se uspoređuje 2002. godina s ovom, uočava se i pomak u smjeru bolje upoznatosti stanovništva s različitim bankarskim proizvodima, uslugama i pojmovima. Smanjuje se udio onih koji nikada nisu čuli za bankovne kartice s kreditnom povlasticom tzv. revolving kartice, investicijske fondove i internetsko bankarstvo, a u potonjem je zabilježeno najveće smanjenje broja onih koji za nj nikada nisu čuli. Uočljiv je i porast udjela onih koji su dobro upoznati s pojedinim proizvodima i uslugama, a najveći rast takvih slučajeva bilježi upravo sektor bankovnih debitnih kartica za plaćanje na prodajnim mjestima te SMS bankarstvo. Može se također zaključiti da su banke i druge financijske institucije uspješno promovirale određene proizvode banaka, i to upravo bankovne debitne kartice koje se koriste na bankomatima te revolving ili prave kreditne kartice.

Potpora i HROK-u
Građani najviše podržavaju provođenje inovativne zajedničke akcije banaka radi poticanja građana na štednju, zatim uspostavu neovisnog tijela za mirno rješavanje sporova između klijenata i banaka, a čak dvije trećine ispitanika podržava i smatra korisnim uvođenje tzv. crnih lista. Uspostavu Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) podržava oko 77 posto građana.

HUB: Bolja bankovna regulativa povećat će BDP

U HUB-u kažu kako je glavna preokupacija uspostava bolje regulative. Svi propisi morat će proći tzv. RIU, odnosno analizu učinka propisa po regulativama EU, čije članice rade na tome da se bankovne regulative s usklade. Riječ je o odluci EK kojom se izlazi u susret Lisabonskoj strategiji koja predviđa uspostavu informacijskog društva, veće ulaganje u istraživanje te razvoj ljudskog kapitala obrazovanjem. Poboljšanjem regulative u Hrvatskoj bi se, smatraju u HUB-u, BDP povećao 1,5 posto, a zaposlenost čak 1,7 posto.