Gospodarstva srednje i istočne Europe nisu previše pogođena globalnom financijskom krizom, a lagano usporavanje gospodarskog rasta rezultat je cikličkog kretanja, naveli su analitičari austrijske Erste banke u svom istraživanju o stanju gospodarstva zemalja srednje i istočne Europe. “Vrh gospodarskoga ciklusa već je iza nas tako da će rast usporiti u nadolazećim tromjesečjima”, navode analitičari Erstea, nabrajajući brojne razloge za usporavanje rasta: rast kamatnih stopa, zatvoreno tržište rada i visoke cijene hrane i energije smanjit će potrošnju stanovništva. Indikator sentimenta Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) i Erstea potvrdio je nešto slabije prognoze.

Situacija normalna
Sadašnja situacija pokazuje daljnje pogoršavanje stanja kako za područje eurozone, tako i za zemlje srednje i istočne Europe, navodi se u izvještaju. Dvije je trećine ispitanika istraživanja ZEW-a sadašnju gospodarsku situaciju u srednjoj i istočnoj Europi naveo kao normalnu, dok je s druge strane nitko nije opisao kao lošu. Kada je u pitanju hrvatsko gospodarstvo, ono kao i stanje gospodarstva Mađarske i Rumunjske nije promijenjeno, osim što je navedeno kako je “prethodni negativni pogled na Hrvatsku malo ublažen s procjenama o usporavanju gospodarstva i netaknutom makroekonomijom”. Gospodarska situacija u Hrvatskoj označena je kao “prihvatljiva”, što je za stupanj niže od oznake “dobro”. Inflacija će ostati glavni problem gospodarstva svake zemlje u regiji iako mnogo manje od ostatka Europe jer će inflacija manje utjecati na gospodarstva regije te se prema mnogima u sljedećem razdoblju očekuje njezino smanjivanje. “Kada bismo trebali birati između ekonomija pogođenim inflacijom, onda gospodarstva istočne i srednje Europe ne biramo samo zbog toga što inflacija slijedi istodobno povećanje domaće potražnje, nego prije svega zbog toga što je vjerojatno snažniji argument da središnje banke regije imaju dovoljno sredstava za borbu protiv rasta inflacije. Dok američki Fed, kao i Europska središnja banka moraju balansirati između oživljavanja gospodarstva i borbe s inflacijom, pitanje je koliko će podizanje kamata utjecati na inflaciju u zemljama koje reguliraju.

Rast valuta
U srednjoj i istočnoj Europi, međutim, postoji snažna domaća potražnja i rast kredita, što upravo jest najbolji moment za borbu protiv inflacije podizanjem kamata“, bili su jasni analitičari. Ipak su naveli kako očekuju usporavanje potražnje što će utjecati na rast cijena. ”Rizik od sekundarnih posljedica je nesumnjivo visok jer je regija CEE tek izišla iz dugog razdoblja iznadprosječnog rasta“, upozoravaju u Ersteu, dodajući kako očekuju da će središnje banke zavladati situacijom, a podršku bi mogle imati u stabiliziranju cijena roba. Analitičari u aprecijaciji valuta u posljednjih šest mjeseci vide još jednu podršku naporima središnjih banaka u ovladavanju rasta inflacije. ”Jače valute povećavaju cijene izvoza, a istodobno smanjuju cijenu uvoza, što prigušuje inflaciju. Iako su dionički indeksi u zabilježili dvoznamenkaste padove, analitičari očekuju rast cijena dionica na tržištima kapitala. Navodi se kako se očekuje da na dionička tržišta CEE regije neće utjecati visoka volatilnost u trećem tromjesečju. Erste banka Bugarsku, Hrvatsku, Rumunjsku i Srbiju smješta u regiju koju zovu južna i istočna Europa, uz objašnjenje da je broj dostupnih dionica premali da bi se analizirala svaka zemlja zasebno.