Tržište zlata u prvom tromjesečju 2026. nastavilo je kretanje koje se sve teže može opisati isključivo kroz uobičajene cikličke obrasce ponude i potražnje. Ukupna globalna potražnja za zlatom porasla je tijekom prva tri mjeseca ove godine oko dva posto na godišnjoj razini te je dosegnula približno 1231 tonu. Međutim, zbog znatnog rasta cijene, ukupna vrijednost te potražnje povećala se za oko 74 posto, dosegnuvši približno 193 milijarde američkih dolara, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council – WGC).

Strategija diversifikacije

Takav razvoj događaja sugerira promjenu strukture tržišta: zlato se sve manje promatra isključivo kao zaštita od inflacije, a sve više kao strateška financijska imovina u uvjetima pojačane makroekonomske i geopolitičke neizvjesnosti. Središnje banke i dalje ostaju jedan od glavnih igrača na tržištu. Globalne monetarne institucije povećale su tijekom prva tri mjeseca svoje zlatne rezerve za približno 244 tone. Poljska se ističe ambicioznom strategijom povećanja zlatnih rezervi, a samo u veljači kupila je 20 tona zlata. Kina nastavlja višemjesečni trend kontinuirane kupnje koji traje više od 16 mjeseci zaredom te drži približno 2308 tona zlata u službenim rezervama.

Uz njih, Kazahstan i Uzbekistan također nastavljaju s umjerenim akumulacijama, dok pojedini prodavači, poput Turske i Rusije, bilježe manja smanjenja rezervi. U veljači su, prema WGC-u, te zemlje smanjile svoje zalihe za približno osam, odnosno šest tona.

Prema ocjenama tržišnih analitičara, kontinuirana kupnja zlata od strane središnjih banaka može se tumačiti kao dio šire strategije diversifikacije deviznih rezervi. Ipak, ne postoji jedinstven stav o tome predstavlja li to strukturnu promjenu globalnog monetarnog sustava ili pojačanu fazu prilagodbe u uvjetima geopolitičke nesigurnosti. Analitičarka Svjetskog vijeća za zlato Louise Street ističe kako je tijekom 2026. zabilježeno povećanje volatilnosti cijene zlata, uz istodobni rast investicijske potražnje, osobito na azijskim tržištima. Prema njezinim riječima, investitori su u uvjetima pojačanih rizika tražili sigurnost u fizičkom zlatu, dok su viši prinosi na kamatne stope u pojedinim razvijenim gospodarstvima djelovali kao ograničavajući faktor potražnje.

“Premija geopolitičkog rizika trebala bi i dalje podupirati investicijsku potražnju, iako bi dugotrajno više kamatne stope mogle predstavljati prepreku, osobito na zapadnim tržištima”, smatra Street.

Prosječna cijena zlata tijekom prva tri mjeseca kretala se oko 4873 dolara po unci. Tijekom siječnja zabilježen je vrhunac iznad razine od 5400 dolara, nakon čega je uslijedila korekcija procijenjena na približno šest do 12 posto tijekom ožujka, prema WGC-u. Ova korekcija, prema tržišnim sudionicima, nije bila neuobičajena u kontekstu snažnog prethodnog rasta, već je djelomično omogućila institucionalnim investitorima ulazak na tržište po povoljnijim razinama. Jedna od ključnih karakteristika tržišta u 2026. jest promjena u strukturi fizičke potražnje. Investicijski segment bilježi snažan rast, dok sektor nakita pokazuje osjetan pad volumena. Potražnja za zlatnim polugama i kovanicama porasla je za oko 42 posto te je dosegnula oko 474 tone.

Fondovi koji su pokriveni fizičkim zlatom zabilježili su neto priljev od približno 62 tone, iako su određeni regionalni odljevci, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, ublažili ukupni učinak. S druge strane, potražnja za zlatnim nakitom pala je za oko 23 posto, na približno 300 tona. Ipak, zbog viših cijena, ukupna vrijednost segmenta nakita ostaje relativno stabilna, što ukazuje na promjenu percepcije zlata u pojedinim tržištima. U zemljama poput Indije i Kine, dio potrošača sve više promatra nakit i kao oblik čuvanja vrijednosti, a ne isključivo kao potrošačko dobro.

Uloga središnjih banaka

Tržišni izgledi za ostatak godine ostaju umjereno pozitivni, ali uz izraženu razinu nesigurnosti. Prema Reutersovoj anketi među analitičarima, medijan očekivane cijene zlata u ovoj godini kreće se oko 4746,5 dolara po unci, što predstavlja jednu od viših razina prognoza u posljednjem desetljeću. Pojedine investicijske kuće, uključujući Goldman Sachs, iznose i znatno optimističnije scenarije, s projekcijama koje u određenim modelima dosežu razine oko 5400 dolara po unci, uz pretpostavku nastavka snažne kupnje od strane središnjih banaka. Prvi kvartal ove godine otkriva da zlato nastavlja igrati višestruku ulogu: ono je istodobno investicijska imovina, instrument zaštite od rizika i indikator povjerenja u globalni financijski sustav. Međutim, povećana aktivnost središnjih banaka, snažna investicijska potražnja i osjetne promjene u strukturi tržišta ukazuju na to da se tržište zlata nalazi u fazi pojačane transformacije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret