Istraživanje skupine europskih regulatora – Europske središnje banke, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europske komisije – ustanovilo je ozbiljne probleme u europskom sustavu borbe protiv pranja novca.

Skupina je formirana u lipnju, a zadatak joj bio i davanje preporuka za poboljšanje. Kako piše Financial Times, izvješće je ovog tjedna poslano svim vladama članica te Europskom parlamentu, a identificiralo je nekoliko glavnih slabosti. To je nedostatak zakonodavnog definiranja kako bi različiti financijski regulatori trebali surađivati, nedovoljno dijeljenje informacija između država EU-a te nedostatak resursa na europskoj razini.

Suradnja između regulatora te dijeljenje informacija problem su kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Europski dužnosnici smatraju kako izvješće odražava činjenicu da je borba protiv pranja novca i dalje ostala u nadležnosti članica dok je dobar dio nadzora banaka posljednjih godina prebačen na europsku razinu. Pitanje pranja novca u Europi posljednjih je mjeseci došlo u žižu javnosti nakon dva skandala.

Prvi je izbio u latvijskoj ABLV banci za koju američka vlada tvrdi da je pomagala u financiranju sjevernokorejskog nuklearnog programa. Drugi je nedavni skandal s estonskom podružnicom Danske Bank kroz koju je prošlo 30 milijardi dolara sumnjivog ruskog kapitala. Izvješće je upozorilo i na nedovoljnu ekipiranost europskih nadzornika za suzbijanje pranja novca. Po tom pitanju slična je situacija i u Hrvatskoj.

Posljednje dostupno izvješće o radu Ureda za sprečavanje pranja novca Ministarstva financija iz 2016. pokazuje  u tom tijelu radi 21 službenik, dok je sistematizacija radnih mjesta predvidjela 34 službenika. Koliko službenika trenutno radi nije poznato, s obzirom da do zaključenja broja nije pristigao odgovor iz Ministarstva financija. Inače, Ured je 2016. otvorio 472 predmeta (dva posto više nego 2015.) zbog sumnje na pranje novca i financiranje terorizma. Vrijednost odgođenih transakcija po nalogu Ureda iznosila je 63,4 milijuna kuna.