EN DE

Euro slabi, ali (još) nije ugrožen

Autor: Tomislav Pili
16. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Proračunski deficiti Irske, Italije, Grčke, Portugala i Španjolske mogli bi biti prvi test vjerodostojnosti Pakta o stabilnosti i rastu na kojem je sazdana eurozona

Europska valuta u utorak je oslabila zbog strahovanja da bi dužnički problemi Grčke mogli potkopati ekonomski oporavak Staroga kontinenta. Euro se zaustavio na 1,45 eura za dolar, što je njegova najniža vrijednost još od početka listopada, prenosi Wall Street Journal. Padu eura svoj je obol dala i zabrinutost zbog situacije u austrijskom bankarskom sustavu nakon vijesti o problemima Hypo Alpe-Adria Group. Podsjetimo, nakon glasina o potrebi dokapitalizacije Hypo banke s najmanje dvije milijarde eura zbog velikih gubitaka na istočnoeuropskom tržištu, u ponedjeljak je pronađeno rješenje kroz nacionalizaciju banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prevaga Grčke
No Grčka i dalje ima prevagu u trenutnim problemima eurozone. “Grčka je samo vrh ledenog brijega”, kazao je za WSJ Norbert Barthle, glasnogovornik za pitanja proračuna vladajuće njemačke Kršćansko-demokratske unije. Narasli proračunski deficiti slabašnih ekonomija nekih zemalja eurozone prisiljavaju Njemačku i druge, nešto snažnije države, na razmišljanje kako poduprijeti članice eurozone. Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska, već nazvane “PIIGS” skupinom, imaju znatne proračunske deficite, a u 2010. će najvjerojatnije ostvariti minimalan rast BDP-a. To bi trebalo značiti da bi njihov dug mogao nastaviti rasti ubrzanim tempom. Proračunski deficiti koji uvelike probijaju maastriške kriterije tako su svojevrstan test vjerodostojnosti Pakta o stabilnosti i rastu. “Tržište promatra Grčku kao primjer što se može dogoditi ostalim državama unutar eurozone”, kazao je Diego Iscaro, makroekonomski analitičar u londonskoj analitičkoj tvrtki IHS Global Insight. “Europa ima mnogo ugovora i sporazuma, ali nema jasan mehanizam što učiniti u takvim slučajevima”, smatra Iscaro očito ciljajući na mogućnost sankcioniranja članica eurozone predviđenu Paktom o stabilnosti i rastu ako ne poštuju maastriške kriterije. Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist SG-Splitske banke, smatra da nema opasnosti za euro. “Kada usporedimo SAD i njihov proračunski deficit te ostale neravnoteže u gospodarstvu, možemo očekivati kako visoki proračunski deficiti ne bi smjeli ugroziti stabilnost eurozone ni eura.

Europska valuta u utorak je oslabila zbog strahovanja da bi dužnički problemi Grčke mogli potkopati ekonomski oporavak Staroga kontinenta. Euro se zaustavio na 1,45 eura za dolar, što je njegova najniža vrijednost još od početka listopada, prenosi Wall Street Journal. Padu eura svoj je obol dala i zabrinutost zbog situacije u austrijskom bankarskom sustavu nakon vijesti o problemima Hypo Alpe-Adria Group. Podsjetimo, nakon glasina o potrebi dokapitalizacije Hypo banke s najmanje dvije milijarde eura zbog velikih gubitaka na istočnoeuropskom tržištu, u ponedjeljak je pronađeno rješenje kroz nacionalizaciju banke.

Prevaga Grčke
No Grčka i dalje ima prevagu u trenutnim problemima eurozone. “Grčka je samo vrh ledenog brijega”, kazao je za WSJ Norbert Barthle, glasnogovornik za pitanja proračuna vladajuće njemačke Kršćansko-demokratske unije. Narasli proračunski deficiti slabašnih ekonomija nekih zemalja eurozone prisiljavaju Njemačku i druge, nešto snažnije države, na razmišljanje kako poduprijeti članice eurozone. Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska, već nazvane “PIIGS” skupinom, imaju znatne proračunske deficite, a u 2010. će najvjerojatnije ostvariti minimalan rast BDP-a. To bi trebalo značiti da bi njihov dug mogao nastaviti rasti ubrzanim tempom. Proračunski deficiti koji uvelike probijaju maastriške kriterije tako su svojevrstan test vjerodostojnosti Pakta o stabilnosti i rastu. “Tržište promatra Grčku kao primjer što se može dogoditi ostalim državama unutar eurozone”, kazao je Diego Iscaro, makroekonomski analitičar u londonskoj analitičkoj tvrtki IHS Global Insight. “Europa ima mnogo ugovora i sporazuma, ali nema jasan mehanizam što učiniti u takvim slučajevima”, smatra Iscaro očito ciljajući na mogućnost sankcioniranja članica eurozone predviđenu Paktom o stabilnosti i rastu ako ne poštuju maastriške kriterije. Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist SG-Splitske banke, smatra da nema opasnosti za euro. “Kada usporedimo SAD i njihov proračunski deficit te ostale neravnoteže u gospodarstvu, možemo očekivati kako visoki proračunski deficiti ne bi smjeli ugroziti stabilnost eurozone ni eura.

Ne vjeruju ministru
Snažan rast proračunskih deficita posljedica je slabe fiskalne discipline te cikličkih čimbenika. Očekuje se da će institucije EU svakako inzistirati na smanjenju deficita, pa ne očekujem znatnije potrese u eurozoni u srednjem roku”, istaknuo je Šantić. Iako je grčki ministar financija najavio kresanje deficita sa sadašnjih gotovo 13 posto na dopuštenih tri posto do 2014. godine, čini se da mu malo tko vjeruje. Vrijednost grčkih obveznica dodatno je potonula u utorak, čime su investitori slikovito pokazali što misle. Prinos na 10-godišnje državne obveznice porastao je u utorak za 2,5 postotka u odnosu na njemačke obveznice.

Glavni problemi

Neefikasna birokracija na jugu
Prema navodima Wall Street Journala, opadajuća konkurentnost južnih članica EU povezana je sa strukturnim problemima, uključujući i brojnu i neefikasnu birokraciju. Italija i Grčka imaju posebno neefikasnu javnu upravu, a velik problem je i kronično izbjegavanje plaćanja poreza, ukorijenjeno kod stanovništva. Irska je ekonomija u nešto boljem položaju jer je fleksibilnija i ima mlađu radnu snagu. No probleme Irske generira slaba britanska funta te problemi britanske ekonomije, najvećega irskog tržišta, navodi Wall Street Journal.

Autor: Tomislav Pili
16. prosinac 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close