Kao uvod u krizni summit EU koji je jučer navečer počeo u Bruxellesu, Europska središnja banka spustila je referentnu kamatnu stopu za četvrtinu posto i ona sada iznosi 1%. To je drugi mjesec zaredom da ECB poseže za snižavanjem kamatne stope kako bi smanjio pritisak na tržištu. “Napetosti na financijskim tržištima nastavljaju rušiti ekonomsku aktivnost u eurozoni, a očekivanja ostaju pod pritiskom visokih neizvjesnosti i negativnih rizika”, izjavio je guverner Mario Draghi.

ECB je donio još nekoliko ne standardnih mjera kojima će povećati likvidnost bankarskog sustava. Plasirat će dvije dugoročne operacije refinanciranja sa rokom dospijeća od tri godine uz mogućnost otkupa nakon godine dana. Dosada je ECB bankama davao jednogodišnje kredite. ECB je proširio raspon mjera osiguranja kod kreditiranja bankama. Kolaterali ne moraju imati najviši rejting (AAA) nego se on smanjuje na A. Prvi put ECB omogućuje i kreditiranje malih i srednjih tvrtki. Smanjena je i obvezna pričuva bankama sa 2 na 1 posto. Draghi je upozorio da sve članice moraju učiniti sve kako bi podržale fiskalnu održivost eurozone kao cjeline.

“Novi fiskalni akcijski plan koji bi uključio izmjenu temeljnih fiskalnih pravila i obveza koje su prihvatile članice, najvažniji je preduvjet normalnog funkcioniranja financijskih tržišta. Politički lideri moraju srezati prekomjerne deficite i krenuti prema uravnoteženju proračuna u idućim godinama određivanjem i implementiranjem potrebnih mjera”, upozorio je Draghi. Samim time je, piše Financial Times, poslao signal da bi konkretni politički dogovor otvorio put agresivnijim intervencijama ECB-a na tržištu državnih obveznica, što mnogi smatraju ključnim.

Inače, jutro uoči summita europski čelnici bili su škrti na riječima, izjava u početku nije bilo. Upozorenjem se prvi oglasio francuski ministar za europske poslove poručivši kako bi “euro mogao eksplodirati, a Europa se raspasti”. A potom je njegov premijer Nicolas Sarkozy bez zadrške objasnio zašto ovaj summit zovu europskim danom “D”.
“Europa nam nikad nije ovoliko trebala, ali rizik od njezina raspada nikad nije bio veći. Suočeni smo s ekstremno opasnom situacijom. Imamo još koji tjedan da donesemo odluke, ali vrijeme radi protiv nas”, zavapio je Sarkozy.

Ono što se i prije početka sastanka znalo su obrisi tema o kojima će se raspravljati i razmirica koje će trebati pomiriti. Prije svega je tu riječ o inicijativi stvaranje fiskalne unije. Njemačka kancelarka Angela Merkel i Sarkozy već su najavili da će to biti temeljna odrednica njihova plana, a oko te bi se tematike mogle voditi najoštrije debate. Naime, kreiranje fiskalne unije podrazumijevalo bi i oštra pravila o nacionalnim budžetima i razinama državnog duga za čija se kršenja namjeravaju uvesti stroge sankcije. Svoju namjeru su pismom službeno predočili čelnom čovjeku Europskog vijeća.

No takva unija podrazumijeva i smanjenje proračunske suverenosti svake članice, pa je tema itekako delikatna. Osim toga, te bi promjene, prema Angeli Merkel, zahtijevale i izmjene ugovora EU. Problem je što se tome protive zemlje koje nisu članice monetarne unije. Prije svega V. Britanija čiji je premijer rekao da neće potpisati novi ugovor ako ne dobije jamstva da će interesi njegove zemlje biti zaštićeni. Summit će trebati razriješiti još jednu dilemu. Suprotno Angeli Merkel, šef Europskog vijeća Herman Van Rompuy tvrdi da EU ugovor neće trebati mijenjati. On će predstaviti svoj fiskalni paket koji bi se mogao provesti bez zadiranja u eurospki ugovor. Potrebno je, kaže on, tek dopuniti određene protokole kako bi se nove fiskalne reforme mogle primijeniti. Veliki problem u nalaženju konsenzusa mogao bi biti i sam ECB.

Njegovu veću ulogu u izvlačenju iz krize dugo zagovaraju mnogi, no Merkel to odbija jer tvrdi da bi snažnija mobilizacija bila kontraproduktivna i pogubna za neovisnost ECB-a. Merkel je navodno odmah odbacila i još jednu ideju – udvostručavanje financijskog “štita” paralelnim funkcioniranjem oba protukrizna fonda – Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskog mehanizma za stabilnost (ESM). Neki žele da ti fondovi objedine financijsku moć (440 mlrd. eura + 500 mlrd. eura) i to na način da EFSF nastavi djelovati kada u 2012. krene ESM. No Merkel ne želi mijenjati prije dogovorene poteze koji podrazumijevaju da EFSF prestane s radom kada se uspostavi novi mehanizam.

Tin Bašić

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu