Obvezni mirovinski fondovi posljednjih su mjeseci često u žiži medijske pažnje, dijelom zbog negativnih utjecaja financijske krize na njihove prinose a dijelom zbog Vladinih najava o eventualnoj reformi, odnosno otvaranju 2. mirovinskog stupa uz koje se u posljednje vrijeme ipak govori samo vezano uz tzv. dobrovoljne drugostupaše. Medijska pažnja ne treba čuditi jer se radi o iznimno važnim subjektima svakog tržišta kapitala, pa tako i domaćeg. Naime, zbog velikog broja članova i njihovih redovitih uplata koje se kasnije ulažu na tržištu kapitala u dionice i obveznice te državne vrijednosnice, mirovinski fondovi smatraju se, uz banke, najvažnijim financijskim subjektima. Međutim, buduću ulogu ‘mirovinaca’ u sljedećih nekoliko godina na hrvatskom tržištu kapitala trenutno ponajviše opterećuje Vladina najava reforme II. mirovinskog stupa.

Nejasan smjer nove reforme
Nakon najava o mogućnosti da II. mirovinski stup praktički postane stvar izbora, predstavnici četiri obvezna mirovinska fonda ocijenili su da bi taj prijedlog mogao imati nesagledive negativne posljedice. Početkom ožujka Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima javno se očitovalo vlastitim prijedlogom promjena u II. stupu kojima bi se on poboljšao. Njihovi prijedlozi mogli bi se sažeti na nekoliko glavnih sastavnica. To je promjena formule izračuna osnovne mirovine, uvođenje mirovinskog dodatka članovima drugog stupa za mirovine iz prvog stupa i dva najvažnija, postupno povećanje stope izdvajanja za jedan postotak godišnje do maksimalnih 10 posto te uvođenje podportfelja. Prijedlog o podportfeljima značajno bi unaprijedio efikasnost ulaganja i osobnih prinosa članova ‘mirovinaca’ jer bi se imovina mlađih članova agresivnije ulagala, ponajviše u dionice, a imovina sredovječnih i starijih članova ulagala bi se u sigurnije instrumente, poput obveznica ili komercijalnih zapisa. Time bi se izbjeglo da članovi kojima vrijeme umirovljenja ‘padne’ u nepovoljnom trenutku, odnosno u vrijeme burzovnih previranja kakva su viđena tijekom prošle godine, u konačnici prođu znatno lošije nego netko tko je samo imao malo više sreće s trenutkom odlaska u mirovinu. Rješavanje dvojbi oko sudbine i/li smjera Vladine inicijative predstavnici brokerskih kuća te otvorenih investicijskih fondova smatraju važnim za buduću ulogu OMF-ovaca na domaćem tržištu kapitala. Tako Ivana Barać, portfolio menadžerica u VB Investu smatra da “u ovom trenutku treba vidjeti što će se dogoditi oko mirovinske reforme. Obvezni mirovinski fondovi su vrlo važni igrači na tržištu kapitala jer su dugoročni investitori i potiču ulaganja. Njihova funkcija u razvoju tržišta kapitala je presudna i bez njih bi hrvatsko tržište kapitala bilo mnogo manje razvijeno”, tvrdi Barać. Sličnog je stava i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Capitala. “Pitanje uloge obveznih mirovinskih fondova u budućnosti nije moguće sa sigurnošću prognozirati dok se ne riješe pitanja između Vlade i mirovinskih fondova oko pitanja mogućnosti izlaska njihovih klijenata iz fondova II. stupa”. Ulogu mirovinskih fondova Nada Ružić, direktorica Argus vrijednosnica, ne smatra nužno jednoznačnom. “Za naše nerazvijeno tržište obvezni mirovinski fondovi mogu katkad biti i faktor rizika jer mogu potaknuti cijene dionica do nerealnih razina.

Mirovinski fondovi bi se na tržište kapitala trebali uključivati postupno i parcijalno i njihovu ulogu vidim više na primarnom nego na sekundarnom tržištu. To stoga što je naše tržište preplitko i što veliki fondovi mogu ponekad više pridonijeti neravnotežama“, tvrdi Ružić. Osim reforme mirovinskog sustava Damir Eror, broker u Erste vrijednosnim papirima, naglasak stavlja na trenutnu financijsku krizu i njezin utjecaj na poslovanje ‘mirovinaca’. Kraj krize teško je u ovom trenutku prognozirati, smatra on. ”S obzirom na trenutne okolnosti na tržištu to je vrlo kompleksno pitanje da bi se mogao dati definitivan odgovor odnosno prognoza. S obzirom na prirodu njihova poslovanja, mirovinski fondovi su ulagači na duži rok te ova svjetska financijska kriza u kojoj se trenutno nalazimo nije ni prva ni zadnja s kojom će (i) ‘mirovinci’ biti suočeni. Prilagodba situaciji i korištenje prošlih iskustava u budućem poslovanju praksa je koja vrijedi za sve sudionike na tržištu“, kaže Eror. No, upravo bi trenutna financijska kriza i njezini refleksi mogli biti poticaj za promjenu zakonski definirane ulagačke strategije ‘mirovinaca’, tvrdi Filippi. ”Sad je prilika da se ulagačka strategija mirovinskih fondova reformira, ali razradu zakonski definirane ulagačke strategije ipak treba ostaviti svakom pojedinom fondu. Zakonska regulativa oko ulagačke strategije mirovinskih fondova vjerojatno će se mijenjati, ali, ponavljam, to ovisi o konačnom opredjeljenju Vlade vezano uz II. stup“, rekao je Filippi. Ivana Barać također smatra da će se ”zakonska regulativa koja definira ulagačku strategiju mirovinskih fondova mijenjati kako se bude razvijalo tržište kapitala, ali zasad nije do kraja jasno u kojem će smjeru ići promjene zakonske regulative”.

‘Market makeri’
O promjeni ulagačke strategije i same liberalizacije ulaganja u budućnosti, a time i ulozi mirovinskih fondova u razvoju tržišta kapitala, naši sugovornici imaju podijeljena mišljenja. Vjeran Filippi smatra da “obveznim mirovinskim fondovima treba omogućiti ulaganje u financijske derivate, ali uz strogo definiranu zakonsku regulativu”, dok Damir Eror upozorava “da bi mirovinskim fondovima najviše koristio ‘hedging’ od rizika kamatnih stopa. S obzirom na njihovu veličinu, upitno je koliko bi im hrvatsko tržište moglo ponuditi tu zaštitu tako da bi se oni svejedno okrenuli stranim tržištima”. Ipak, prema Eroru, to bi sigurno pomoglo razvoju tog oblika tržišta kapitala na domaćem tržištu. Nada Ružić, pak, reći će kako mirovinske fondove u budućnosti, kao i danas, vidi kao ‘market makere’. Među zanimljivim viđenjima uloge mirovinskih fondova na hrvatskom tržištu, pak, iz opozicijskih se redova nedavno čula ideja da se domaćim mirovinskim fondovima u koncesiju dade autocesta (umjesto prvotnih najava mogućnosti da se to ponudi strancima). No, vrlo pojednostavljeno, od 4-5 milijardi kuna doprinosa koji se danas godišnje slijevaju u drugi stup država ionako računa da će mirovinci najveći dio plasirati upravo u kupnju državnih papira. Premda je to danas solidna investicija, ove godine to bi mogli prakticirati i u većoj mjeri nego što bi to bila baš ‘ulagačka strategija’ i zasigurno više nego što to priželjkuju sudionici tržišta dionica suočeni s manjkom likvidnosti na burzi, odnosno oskudne potražnje na dionicama.

Fondovima bi najviše koristio hedging od rizika kamatnih stopa
Damir Eror, Erste vrijednosni papiri

Veliki fondovi na plitkom tržištu mogu ponekad pridonijeti i neravnotežama
Nada Ružić, Argus vrijednosnice

Kriza i njezini refleksi mogli bi potaknuti promjenu ulagačke strategije
Vjeran Filippi, Adriatic Capital

Zasad nije do kraja jasno u kojem će smjeru ići promjene regulative
Ivana Barać , VB Invest

Aquapark

Zašto su Aquaglide aquaparkovi najbolje usklađeni s novim smjernicama hrvatskog turizma

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome